U Berlinu je danas, u sjeni loših rezultata ispitivanja javnog mnijenja i proračunske krize, započela trodnevna stranačka konvencija vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Među spornim temama konvencije ističu se socijalna politika i politika useljavanja, oko kojih se i unutar vladajuće koalicije SPD-a, zelenih i liberala vode žestoke borbe.
Nakon što je Ustavni sud u studenome dijelove proračuna proglasio neustavnima, savezna vlada pokušava pronaći kompromis oko financiranja vladinih projekata koji su dovedeni u pitanje zbog proračunskog manjka. Dijelovi stranke odbacuju ustupke vezane uz socijalnu pomoć, koju vlada namjerava podići početkom godine, te oko useljavanja jer ne podržavaju stroge smjernice socijaldemokratske ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser.
"Njemačka je gospodarski div, ali mi smo si sami nametnuli okove"
Na početku konvencije dopredsjednici SPD-a Saskia Esken i Lars Klingbeil oštro su napali oporbene demokršćane zbog njihovih zahtjeva za strogom štednjom, posebice u socijalnom sektoru. Klingbeil je zabranu novog zaduženja, na čemu inzistira Unija CDU/CSU, nazvao "kočnicom razvoja".
"Njemačka je gospodarski div, ali mi smo si sami nametnuli okove", rekao je Klingbeil na početku konvencije. Predsjednički dvojac Esken i Klingbeil već je prvog dana konvencije, prema očekivanju, potvrđen na ovoj poziciji.
S napetošću se očekuje subotnje obraćanje socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza stranci. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, koje je u četvrtak objavio javni servis ARD, Scholz uživa najslabiju podršku birača u povijesti kada je u pitanju popularnost kancelara.
Radom Olafa Scholza zadovoljno svega 20 posto ispitanih
Prema redovitom ispitivanju, radom Olafa Scholza zadovoljno je svega 20 posto ispitanih, što je najniža vrijednost za nekog predsjednika vlade otkako se posljednjih 26 godina provodi ovo ispitivanje.Tzv. njemački trend potvrđuje i niska vrijednost potpore SPD-u proteklih tjedana: da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori, socijaldemokrate bi biralo svega 14 posto ispitanih.
Najjača stranka je Unija CDU/CSU s 32 posto, iza koje slijedi desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) s 21 posto potpore ispitanika.