Završen je sastanak vlade s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođačima. Ministar Šušnjar najavio je širenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama. Na popisu će biti 50 proizvoda, među kojima i kruh. Podsjetimo, ministar je prije desetak dana građanima savjetovao da mogu sami početi "raditi pekarske proizvode, a ne prigovarati da su visoke cijene". "Imate reguliranu cijenu struje, brašna, ulja, mlijeka...", rekao je tada. No danas je ipak najavio da će cijena kruha biti ograničena.
>> Najavljen veliki rast cijena. Doznali smo što će poskupjeti
>> Izjave nakon sastanka:
UŽIVO Izjave nakon sastanka Plenkovića s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača
Posted by Index.hr on Thursday 16 January 2025
Tekstualni prijenos:
Prvi izjavu daje ministar Šušnjar.
"Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultacije. Želimo obuhvatiti širok spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovog mjeseca", rekao je ministar Šušnjar o odluci o proizvodima s ograničenom cijenom.
"Dodali bismo neke proizvode. Moramo uravnotežiti maksimalne moguće cijene za te proizvode. Nadam se da će to biti do kraja mjeseca. Imat ćemo proširenu listu", dodao je. "Dominantno su to proizvodi koje svakodnevno koriste građani, a cijene im rastu. Uvažili smo i sugestije u odnosu na postojeće liste, mora biti zdravija prehrana", dodao je. "Kruh će biti na popisu", kaže.
"Lista će imati ukupno 50 proizvoda", navodi.
O najavljenim poskupljenjima
"Poskupljenja čega?" pita ministar. "Mi smo razgovarali generalno o inflaciji i listi proizvoda i načinu kako možemo smanjiti pritiske", dodaje.
Iduća govori Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu. "Puno proizvoda dolazi iz inozemstva. Ne smije biti nelojalne konkurencije", započela je. "Zabrana rada nedjeljom ni na koji način nije utjecala na poskupljenje proizvoda. To ima veze s apetitima pojedinaca da lako i brzo zarade nauštrb građana, mi to više nećemo tolerirati. Radnici moraju uskladiti privatni i poslovni život", rekla je Petir.
"Predložili smo niz rješenja - jedno je da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda kako bismo eliminirali nelojalnu konkurenciju iz inozemstva", dodala je Petir. "Predložili smo da se 20% ekoloških proizvoda nađe na tržištu. Kontrole trebaju biti strože", kaže.
Potom se javnosti obratio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
"Trenutno dvije stvari održavaju inflaciju na ovoj razini, to su stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a druga je recentni porast cijena hrane. Što se tiče cijena usluga, vidimo da je uzrok rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 20 do 30 posto. To je rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja. Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni, i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima", rekao je.
Zašto se to dogodilo, da se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila?
"Nemam jasan odgovor na to pitanje. Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava… Što se može objasniti globalnim kretanjima. No kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama", završio je Vujčić.
"Nešto će sigurno porasti"
Martin Evančić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prenio je viđenje "druge strane" na sve što se dogovorilo i što se događa.
"Našli smo se u neobično širokom formatu. Dobili smo osnovne informacije o listi popisa koja će se proširiti. Plan je s 30 na 50 artikala. Konzultacije će završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista. Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice", kazao je pa globalne trendove okrivio za toliki rast: "Hrvatska je nedostatna, pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda."
No oko 50 dobavljača najavljuje nove cjenike, odnosno rast cijena i do deset posto.
"Tu su razni proizvodi i dobavljači, ne samo iz Hrvatske, Europske unije, nego i trećih zemalja. Nešto će sigurno porasti, ali to je neka stalna situacija u trgovini. Inflacija nikad nije bila nulta. Imali smo 2010. deflaciju, pa su cijene padale, a sad imamo inflaciju već nekoliko godina, pa cijene idu gore. Mi smo kao HUP željeli upozoriti da nismo jedini i glavni krivac u lancu proizvodnje. Cijeli dobavni lanac stalno ide gore i dolje", zaključio je.