U JAVNOSTI je snažno odjeknula vijest da ministar obrazovanja Radovan Fuchs od sljedeće godine planira uvesti tzv. malu maturu, ispit koji bi utjecao na upis u srednje škole.
No, nedugo nakon najave Fuchs je u medijima ustvrdio da ni jednom riječju nije spominjao malu maturu, već nacionalne ispite za pete i osme razrede osnovne škole, kakve imaju gotovo sve države EU, osim Hrvatske, njemačkog govornog dijela Belgije i Grčke.
Najave čelnice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivane Katavić nešto su manje nedvosmislene. Naime, ona je u razgovoru za Index priznala da bi se nacionalni ispiti u osmom razredu, mada se u početku neće ocjenjivati, u nekom trenutku mogli početi vrednovati prilikom upisa u srednje škole, što znači da bi u biti imali funkciju sličnu onoj koju ima državna matura pri upisu na fakultete.
>> Ogromna promjena u osnovnim školama, uvodi se mala matura
U čemu je razlika između male mature i nacionalnih ispita?
Inače, i Fuchs i Katavić ističu da bi najvažnija funkcija nacionalnih ispita trebala biti kvalitetnije vrednovanje temeljnih pismenosti učenika kako bi se spriječila inflacija odlikaša, ali i pritisci učenika i roditelja na nastavnike da dijele bolje ocjene.
"Mala matura kao oblik ispitivanja već je odavno napuštena zbog toga što uzrokuje stres kod učenika u ranoj dobi", rekla nam je za Index Katavić.
"S druge strane danas postoje važni mehanizmi koji učenicima, učiteljima i roditeljima vraćaju vrlo važne informacije o znanju učenika. Primjerice, PISA testovi jako dobro identificiraju koliko učenici znaju i koliko znaju primijeniti svoje znanje, a to nam je sada fokus", dodala je.
Smatra da je ova odluka Ministarstva hvalevrijedna jer u Hrvatskoj još nije zaživjela kultura vrednovanja znanja i kultura kvalitete.
"Svaka zemlja stvara svoj model i taj se model mijenja. Primjerice, ako ja kao nositelj obrazovne politike u zemlji procijenim da nam treba povećana kompetencija učenika u kreativnosti, mogu odlučiti da se u nacionalnom ispitu vrednuje likovna kultura. To je samo ilustracija. Razlika između male mature i nacionalnih testova je u tome što mala matura završava nekom ocjenom i nekim certifikatom. Nacionalni ispiti ne bi ocjenjivali učenike. To je jako važno. Zbog toga ne možemo reći da je mala matura isto što i nacionalni ispiti", tumači čelnica NCVVO-a.
>>Ravnatelj škole u Zagrebu: Nije normalno da u 8. razredu ima 50% odličnih učenika
Nacionalni ispiti u startu neće biti mala matura, ali...
No, Katavić priznaje da bi se rezultati nacionalnih ispita, ako obrazovna politika tako odluči, mogli koristiti, uz ocjene, kao dodatni kriterij, kao dodatna informacija pri upisima u srednje škole. Ipak, smatra da je povratna informacija o kvaliteti stečenog znanja i vještina važnija.
"Nama je osnovna škola trenutno poput nekakve crne kutije. Mi, primjerice, ne znamo kolika nam je u osnovnim školama nacionalna razina postignuća iz Geografije. Zapravo mi znamo da naše razine postignuća generalno nisu ekvivalentne razinama koje očekuje PISA. Naša ocjena odličan uglavnom odgovara nižem dijelu srednje razine postignuća na PISA-i. Uvođenjem nacionalnih ispita omogućit ćemo učenicima da dobiju povratne informacije o svojim postignućima. Nove generacije učenika, navikle na mobitele, otvorene su i žele znati kakva su njihova znanja i sposobnosti", uvjerena je Katavić.
Kako bismo podrobnije razmrsili ovaj gordijski čvor, u dogovoru s Katavić, na adresu NCVVO-a, uputili smo niz dodatnih pitanja.
Koji bi sve predmeti mogli biti testirani nacionalnim ispitima?
Zanimalo nas je prije svega koje se predmete planira pokriti nacionalnim ispitima.
"Nacionalnim ispitima, prema sadašnjem planu, bit će obuhvaćeni Hrvatski jezik i Matematika te kompetencija rješavanja problema. Kompetencija rješavanja problema integrira brojne predmete, a posebice prirodoslovno područje. Na taj će način biti obuhvaćena znanja i kompetencije koje čine temelj za napredovanje u ostalim predmetima i predmetnim područjima i čine temelj za cjeloživotno učenje. U budućnosti se ovaj model može i mijenjati, ali preporuke međunarodnih stručnjaka sugeriraju da je važno ispitivati temeljene pismenosti (čitalačka, matematička i prirodoslovna) te generičke kompetencije", tumače iz NCVVO-a.
Zašto baš nacionalni ispiti koje pišu svi učenici, zašto ne samo uzorak?
Budući da se u gotovo svim državama, ali i u međunarodnim ispitivanjima (PISA, TIMSS, PIRLS) koja provodi NCVVO, nacionalni i međunarodni ispiti provode na uzorcima učenika, a ne na cijelim generacijama učenika, zanimalo nas je koji je razlog da se u ovom slučaju spominje ispitivanje cjelokupnih generacija. Naime, za dobivanje informacije o kvaliteti obrazovnog sustava nisu nužni nacionalni ispiti koje pišu svi učenici.
"U svijetu postoje različiti modeli nacionalnih ispita. Negdje im pristupaju čitave generacije, a negdje uzorci. Hrvatska se odlučila za ispitivanje čitave populacije. To je važno jer na taj način svaki učenik i njegovi roditelji te učitelji dobivaju povratnu informaciju. Hoće li se nacionalni ispit provoditi na uzorku ili na čitavoj populaciji, ovisi o cilju. Ako se kao cilj odredi određivanje postignuća samo na nacionalnoj razini (kao što je to slučaj u međunarodnim istraživanjima PISA, PIRLS i TIMSS), nacionalne je ispite dovoljno provesti samo na uzorku. Ako je cilj nacionalnih ispita dati povratnu informaciju svim učenicima (i njihovim roditeljima i skrbnicima), nastavnicama, školama i osnivačima na lokalnoj razini, tada se nacionalni ispiti provode na čitavoj populaciji. Nacionalni ispiti čine dio sustava vanjskoga vrednovanja škola, koji također razvija NCVVO. Kako bi se NI povezali s vanjskim vrednovanjem škola, važno je da se provedu na populaciji, a ne samo na uzorku. Time svaka škola može dobiti rezultate na razini škole i napraviti plan poboljšanja u tom području kvalitete rada škole", odgovaraju nam.
>>INDEX DOZNAJE Tko je kriv za bijedne rezultate naših učenika i zašto su Slovenci toliko bolji?
Kako će se provjeravati znanje iz ostalih predmeta?
Htjeli smo doznati i kako će se provjeravati znanje iz predmeta, koji neće biti na nacionalnim ispitima.
"Nacionalni ispiti ne mogu biti zamjena za školska ispitivanja znanja. Školska ocjena i dalje ostaje iznimno važna. S druge strane kroz ispitivanje kompetencije rješavanja problema obuhvatit će se ishodi iz više predmetnih kurikuluma, pa i međupredmetne teme", poručuju.
Što s učenicima koji planiraju upisati strukovne i umjetničke škole?
Zanimalo nas je i kako bi se nacionalnim ispitima moglo vrednovati znanje nekog učenika koji želi upisati školu za koju Hrvatski, Matematika i prirodoslovlje nisu nužno najvažniji, primjerice, neku trogodišnju strukovnu školu ili neku umjetničku, osobito ako će uspjeh na ispitivanju biti dio kvalifikacije za upis u srednju školu. Znanje važno za specifične fakultete na državnoj maturi pokriva se izbornim predmetima pa se nameće pitanje hoće li i na nacionalnim ispitima u nekom trenutku biti izbornih predmeta.
"Nacionalni ispiti imaju posve drugi cilj i nije predviđeno da učenici sami biraju predmete. Broj predmeta i provedba nacionalnih ispita određena je ciljem i svrhom i samim modelom", odgovaraju nam.
Hoće li se rezultati računati u uspjeh ili za prijem u srednje škole?
U ovom kontekstu većinu roditelja i učenika ponajviše zanima hoće li se ocjene ili postoci točnih odgovora nekako računati u školski uspjeh ili za primanje u srednje škole.
"Rezultati nacionalnih ispita iskazuju se kao udio učenika na pojedinoj razini postignuća (za rezultate na nacionalnoj razini). Primarni je cilj nacionalnih ispita da učenik te njegovi roditelji i učitelji dobiju informacije o učenikovu napretku te nositelji obrazovne politike informacije o kvaliteti sustava. Međutim, u svijetu postoje različiti modeli i iskustva u primjeni rezultata nacionalnih ispita. Tako primjerice, neki sustavi na osnovu rezultata nacionalnih ispita donose odluke o davanju ili ukidanju novčanih potpora školama ili pak stipendiranju pojedinih učenika. Postoje i primjeri gdje se nacionalni ispiti koriste za prelazak u više stupnjeve obrazovanja. Ideja da se rezultati nacionalnih ispita u nekom omjeru koriste za upis u srednje škole, prema prvim reakcijama stručne javnosti, naišla je na dobar odjek. Osnovne i srednje škole u Hrvatskoj već dugo priželjkuju takav model. Stoga je cilj NCVVO-a i MZO-a upravo razviti kvalitetan model koji bi s jedne strane, zadovoljavao specifične potrebe hrvatskog obrazovnog sustava, a s druge bi strane išao ukorak sa suvremenim pristupima u vrednovanju učeničkih znanja i kompetencija", odgovaraju nam iz NCVVO-a.
Hoće li se provjeravati znanje svih osam godina?
Neki obrazovni stručnjaci smatraju da je raspon znanja u osnovnoj školi previše velik (u toj fazi još nije napravljena ozbiljnija selekcija kakva dolazi u drugoj fazi, na razini srednjih škola) te da je gradivo previše obimno da bi se mogli napraviti kvalitetni, standardizirani testovi koji bi mogli imati neku funkciju u kvalificiranju za prijem u srednje škole. Pitali smo stoga hoće li ispiti pokrivati gradivo svih osam godina osnovne škole.
"Nacionalnim ispitima ispituju se ishodi i nastavni sadržaji koji se obrađuju u pojedinim obrazovnim ciklusima. Međutim, ovdje se naglasak stavlja na stečena znanja i kompetencije koji se nadopunjuju u svakoj godini školovanja. Prema predloženome modelu, na početku petoga razreda provjeravala bi se znanja i kompetencije stečene tijekom razredne nastave dok bi se pred kraj osmoga razreda ispitivala znanja i kompetencije stečene u periodu od petog do osmog razreda", tumače u NCVVO-u.
Hoće li učenici koji budu loše ocijenjeni postati ponavljači?
Jedno od ključnih pitanja je također hoće li djeca koja pokažu loše znanje biti rušena, odnosno hoće li morati ponavljati ispite da bi nastavila obrazovanje, kao što je to slučaj s državnom maturom.
"Nacionalni ispiti mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustav i sama škola trebaju takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine. Prema tome, nacionalni ispiti neće nikoga rušiti. Oni će svim dionicima sustava dati povratnu informaciju u kojem smjeru treba ići daljnji napredak", navode u odgovoru.
Hoće li se nacionalni ispiti s vremenom ipak pretvoriti u malu maturu?
U javnosti se spominje pojam mala matura pa sve zanima hoće li planirani ispiti u bilo kojem obliku imati certifikacijsku, odnosno završnu funkciju u osnovnoškolskom obrazovanju, ako ne odmah, možda s vremenom.
"Kako je ranije rečeno, nacionalni ispiti u većini obrazovnih sustava imaju višestruke uloge jer su previše vrijedni da bi ih se koristilo u samo jednu svrhu. Dakle, posve je legitimno i stručno opravdano koristiti nacionalne ispite i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole. Pritom MZO određuje u kojoj se mjeri mogu koristiti nacionalni ispiti u svrhu upisa. Istovremeno, srednje škole i dalje samostalno određuju koju razinu postignuća i školskih ocjena očekuju od učenika koje primaju", stoji u odgovoru.
Nacionalni ispiti skup su projekt, odakle novac?
Konačno, zanimalo nas je koliko bi otprilike mogli koštati takvi nacionalni ispiti te odakle će se financirati. Dobili smo informaciju da NCVVO i MZO trenutno rade na modelu, na pripadajućem planu aktivnosti i financijskom planu za nacionalne ispite koji bi se provodili u više od 850 osnovnih škola.
"Nacionalni centar i MZO intenzivno rade na mogućnosti financiranja nacionalnih ispita iz europskih sredstava s obzirom na to da se radi o višemilijunskim iznosima", tumače u NCVVO-u.