U ZADNJIH godinu dana bilježe se velika poskupljenja plina i struje, koja ovog ljeta najviše osjete poduzetnici.
Ugostitelj dobio račun za struju od 120.000 kuna
Što se tiče plina, poskupljenja se tek očekuju od 1. listopada, a zemlje Europske unije donose mjere štednje. Struja? Poskupljenja električne energije za poduzetnike i jedinice lokalne samouprave već su sada enormna - nekoliko stotina posto.
Zagrebački ugostitelj Marin Medak rekao je nedavno kako mu je u restoranu račun za struju narastao s 40.000 kuna na 120.000 kuna.
"U Hrvatskoj se destimulira konkurentnost, a direktno znači građanima to da na 12 tisuća artikala koje smo prodavali mjesečno je bio trošak struje 3.30 kuna po prodajnom artiklu. Kad dođete i popijete aperitiv, to je 3.30. Sada je to sve skupa 10 kuna jer je 300 posto porast cijene struje, što znači da, kada pojedete juhu, 10 kuna struje, glavno jelo 10 kuna struje, kava 10 kuna struje i tako dalje", rekao je.
"Nećemo biti konkurentni jer je to abnormalan iznos koji nam u potpunosti ruši sve. Govori se o 14 postotnih poena, da će nam biti trošak struje u poslovanju, a ukupan porez nama je 17 postotnih poena u poslovanju. Samo porez i struja dolaze na 27 postotnih poena bez daljnjih troškova", kazao je Medak.
Za 50 kvadrata račun od 17.500 kuna
Velik račun za struju dobio je i Srećko Koljić, vlasnik ugostiteljskog objekta u Bjelovaru. Njegov ugostiteljski objekt ima tek 50 kvadratnih metara. Račun za struju bio mu je čak 17 i pol tisuća kuna. To je poskupljenje od 360 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
>> Vlasnik kafića u Bjelovaru: Za 50 kvadrata dobio sam račun za struju od 17.500 kuna
"Neugodno zaista, računi su sve veći, mi to nažalost nećemo moći ni izdržati ni podnijeti. Došli smo do još gore pandemije sada, a to su računi za struju", tvrdi vlasnik ugostiteljskog objekta u Bjelovaru Srećko Koljić za RTL.
"Sad smo još na godišnjem odmoru, i to nakon jako intenzivnog perioda praktički do prošlog ponedjeljka, prema tome danas nije dan za iznošenje bilo kakvih mjera. Ono što mogu kazati je da se kao i svi ostali spremamo za jesen", kaže premijer Andrej Plenković.
Poduzetnici najavljuju prosvjed
Poduzetnicima smetaju nova pravila koja dolaze s novim ugovorima s Gradskom plinarom Zagreb.
"Kako bi osigurala naplatu potraživanja, Gradska plinara Zagreb je u novom ugovoru dodala sredstvo plaćanja u vidu zadužnice od 1000 ili 2000 eura.
Isto tako, umjesto dosadašnje fiksne cijene plina po kilovatsatu, cijena plina će se formirati svaki mjesec ovisno o kretanju cijena na burzi prirodnog plina u Austriji ili Mađarskoj, a radi se o nerealnim cijenama koje bi se mogle kretati u rasponu od 150 do 200 eura po megavatsatu", ustvrdili su iz Udruge Glas poduzetnika u priopćenju.
UGP neprimjerenim smatra i to što je Gradska plinara Zagreb zadala rok manji od mjesec dana u kojem poduzetnici mogu potpisati nove ugovore. Naime, navode iz udruge, potpisani ugovor mora se poslati do 1. rujna, a zadužnica izdana u eurima, potpisana od ovlaštene osobe i solemnizirana kod javnog bilježnika, do 15. rujna.
Bujas: Prosječna poskupljenja struje su oko 300 posto
Nazvali smo predsjednika Udruge Glas poduzetnika Hrvoja Bujasa, koji je nedavno rekao da ta udruga neće stajati sa strane te da se može očekivati i velik prosvjed u Zagrebu ako ne dođe do rješenja s vladom.
"Stvari su izmakle kontroli. Prosječna poskupljenja struje su oko 300 posto, a očekuje se da će biti još gore na jesen, pogotovo s plinom. A pazite, zašto se plin za poduzetnike ne koristi iz LNG terminala? Pogotovo sad kad očekujemo još veća poskupljenja", istaknuo je.
Dodaje da je plin poskupio tri puta od prosinca i da su poduzetnici diskriminirani jer plaćaju tri puta veću tarifu struje.
"HEP je taj koji dirigira cijene struje, a HEP 60 posto struje sam proizvodi, nešto sitno je iz obnovljivih izvora energije. Kako pravdaju tako visoko poskupljenje poduzetnicima? A tek očekujemo drugi val poskupljenja", kazao je Bujas.
"Želimo istu tarifu struje za građanstvo i poduzetništvo. I to manju tarifu, a ne veću. Ovako ispada da mi plaćamo socijalni mir. Toga nema u razvijenim zemljama Europske unije, postoje primjeri Rumunjske i Bugarske. Kod njih je kao kod nas. U razvijenim državama, cijena je tržišna.
"Tražimo reforme"
U tom kontekstu, socijalni mir mora plaćati država iz poreza koji mi svakako plaćamo. Onima koji si ne mogu priuštiti plaćanje plina i struje, neka država da subvencije", dodao je.
Ističe da UGP traži jasne reforme.
"Ne zanimaju nas vatrogasne mjere koje ne daju rezultate. Tražimo da se ukine velika većina parafiskalnih nameta, smanjenje PDV-a s 25 posto na 10 posto za uslužne djelatnosti. Treće, tražimo drastično smanjenje birokracije, i to do 50 posto. Ona je prevelika i prenapuhana. Moramo biti efikasna i jeftina država", dodao je.
Požgaj: Ako pristanemo na novi ugovor, plaćali bismo 526 posto višu cijenu
Nikola Požgaj, vlasnik Požgaj grupe koja se bavi drvnom industrijom, ispričao nam je za ponudu koju je dobio od HEP-a.
"Imali smo trogodišnji ugovor koji traje do kraja rujna. Tražili smo novu ponudu, dobili smo ponudu prema kojoj bismo plaćali na tri godine 526 posto veću cijenu. Iz pozicije poduzetnika, takav ugovor ne možete potpisati. Stavio si sebi omču oko vrata", rekao je Požgaj, koji je na čelu tvrtke od 400 ljudi.
Dodaje da sad ne zna kojim smjerom ići.
"Hoće li vlada donijeti mjere pa ćemo nastaviti s poslovanjem uz manje korekcije? Ili moramo raditi scenarij prema kojem će biti otpuštanja? Sve to još ne znamo. Ali znamo da bismo trenutno morali smanjiti aktivnost, proizvodnju na 20 posto kako bismo mogli podnijeti takvu cijenu. A to znači da bismo morali odustati od 80 posto naše proizvodnje. A to znači otpuštanja", rekao je.
"U škarama smo u kojima ne znaš kud"
"Odgovornost nije nas poduzetnika. Ova cijene energije nije došla zbog krive odluke poduzetnika. Primjerice, mi godinama izdvajamo naknadu za obnovljive izvore energije. Cijena naknade narasla je s tri i pol kune na 10 kuna. Država je tumačila da je to kako bismo imali stabilne izvore energije.
Sad vidimo da ti novci očito nisu uloženi kako bi trebali biti. Mi plaćamo danak krivih odluka, ovo je neka nova sadašnjost koju biznisi ne mogu podnositi. U škarama smo u kojima ne znaš kud", govori.
Letica: Isključio sam klima-uređaje, no patit će mi poslovanje
Pričali smo i s vlasnikom ugostiteljskog objekta LF Franzom Leticom, koji je i predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba.
"Što se tiče plina, kolege su dobili ugovor s Gradskom plinarom Zagreb i moraju dati zadužnicu do 2000 eura, ovjerenu od javnog bilježnika, s kojom će valjda garantirati da će plaćati račune. Kao da idu dignuti kredit", ironično će Letica.
"Dobili smo dva do tri puta veće iznose struje. Ne znamo zašto. Ne shvaćamo razlog. Pokušali smo dobiti odgovor od HEP-a. Čini se da oni prate svjetske trendove poskupljenja. U čemu je problem? Očito u ribama kod hidroelektrana koje naplaćuju plovni put. Malo se šalim, ali shvaćate poantu, struja ide i dalje istim putem kao i prije", kazao je Letica.
Što se tiče njegovog lokala, naglašava da je dobio tri puta veći račun za struju.
"Isključio sam sad klima-uređaje, sve što u većoj mjeri troši struju. A sve kako bih uštedio. No gubit ću na kvaliteti usluge. U konačnici nije održivo da ljudi piju piće ili jedu u neklimatiziranim prostorima. Sve se to osjeti na mom poslovanju", rekao je.
"Lokali će se morati zatvarati"
Pitamo ga što mu kažu kolege.
"Svi imaju iste probleme. Čak je pitanje hoće li neki raditi tijekom cijele zime. Morat će zatvarati lokale. Ako bude ekstremna hladnoća, ne vjerujem da će netko moći zagrijati veći prostor. Alternativa su grijanje na drva ili grijanje na pelete. Vidim da se neki okreću tim načinima grijanja", kazao je.
"Ugostiteljstvo je pod znakom upitnika za zimu, pogotovo na kontinentu. A ovi ugovori koje smo dobili od plinare, to je ucjenjivanje. To je nevjerojatno i ne znam kuda to ide", zaključio je za Index Letica.
HEP: Ne moraju kupovati od nas
Index je oko poskupljenja kontaktirao Gradsku plinaru Zagreb i Hrvatsku elektroprivredu. Dobili smo odgovor HEP-a, koji smo pitali koliko je točno struja poskupjela u posljednjih godinu dana, zbog čega dolazi do poskupljenja, postoji li nešto što se može učiniti da se taj šok smanji za poduzetnike, ali i građane te kolike cijene možemo očekivati na jesen.
"Tržište električne energije u Hrvatskoj je, kao i u cijeloj Europskoj uniji, liberalizirano i svaki je kupac slobodan ugovarati opskrbu s bilo kojim opskrbljivačem registriranim na hrvatskom tržištu. Kupci kategorije poduzetništvo, a to su svi kupci čija se mjerna mjesta ne koriste u stambene svrhe, tako slobodno ugovaraju tržišnu uslugu opskrbe električne energije s opskrbljivačima u Republici Hrvatskoj.
Svim opskrbljivačima je osnovni kriterij za formiranje ponude trenutna tržišna (burzovna) cijena električne energije. Za hrvatsko je tržište referentna regionalna burza sa sjedištem u Budimpešti. Na toj se burzi veleprodajna cijena isporuke za godišnji ugovor, s oko 50 eura za MWh u 2020. i prvoj polovici 2021. podigla krajem 2021. iznad 200 eura da bi trenutačno iznosila više od 550 eura.
S obzirom na to da se ponude opskrbljivača kontinuirano usklađuju s kretanjima cijena na burzi, ne postoji konkretno predviđanje promjene cijena za jesen ove godine", napisali su.
"Problem u proizvodnji je zbog suše"
"Na povećanje tržišnih cijena električne energije presudno je utjecalo povećanje cijena energenata kojima se proizvodi električna energija. Na primjer, cijena plina je u posljednje dvije godine porasla za nevjerojatnih 1500 posto. Dodatni problem u proizvodnji električne energije koji je pogodio cijelu Europu pa tako i Hrvatsku, ove godine je i povijesna suša.
Zbog suše su smanjeni dotoci vode u akumulacije pa hidroelektrane rade sa smanjenim kapacitetom. Energetska vrijednost dotoka vode za rad HEP-ovih hidroelektrana, u prvih sedam mjeseci 2022. bila 36,7 posto manja od planirane.
Zato se većina vlastite električne energije proizvodi skupim energentima. To nije samo problem u Hrvatskoj, već i u ostatku Europe. Primjerice, u Francuskoj zbog nedostatka vode nuklearne elektrane imaju velikih problema s hlađenjem, zbog čega rade sa smanjenim kapacitetom.
"Naše ponude su tržišno opravdane"
HEP Opskrba je u pravilu najpovoljniji, a u zadnjih nekoliko mjeseci često i jedini ponuditelj u postupcima nabave električne energije. Podatak da konkurentski opskrbljivači na hrvatskom tržištu nisu u mogućnosti ponuditi bolje uvjete, dokaz je da su naše ponude u potpunosti tržišno uvjetovane i tržišno opravdane.
Važno je napomenuti da se nove prodajne cijene za poduzetnike primjenjuju samo na nove ugovore o opskrbi, a da su kupci koji su na vrijeme sklopili višegodišnje ugovore o opskrbi u ovom trenutku zaštićeni od porasta cijena. Njima cijena za vrijeme trajanja ugovora neće rasti.
"Aktualne cijene su usklađene s vladinim paketom mjera"
Osim tržišnog opskrbljivača HEP Opskrbe, u HEP grupi djeluje i HEP Elektra koja pruža javnu uslugu zajamčene opskrbe kupaca kategorije poduzetništvo koji nemaju izabranog (tržišnog) opskrbljivača.
Tarifne stavke koje primjenjuje HEP Elektra, za svako tromjesečje određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a ne HEP. Informacije o eventualnim promjenama cijene za tu skupinu kupaca, stoga su u nadležnosti HERA-e.
Aktualne cijene električne energije za kućanstva koje su u primjeni od 1. travnja 2022. usklađene su s paketom mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata koje je donijela Vlada RH i vrijede do daljnjega", odgovorili su iz HEP-a.