SLUČAJ Lucijana Carića, suvlasnika tvrtke DefenseCode koji je odbio nominaciju za Zlatnu kunu, godišnju nagradu Hrvatske gospodarske komore, opet je među poduzetnicima otvorio pitanje obaveznog članstva u toj i sličnim institucijama. Tim više što je vlada nedavno odbila zahtjeve za uvođenjem dobrovoljnog članstva u komorama.
Carić je svoje odbijanje nominacije za Zlatnu kunu u kategoriji najboljeg post-startupa u javnim nastupima objasnio kao moralni čin. Istaknuo je i kako je HGK "prisilno financirana institucija koja postoji samo milošću vlasti" te da malo tko zna što ona radi.
Bujas: Članstvo u komorama mora biti dobrovoljno, a ne obavezno
Slične zamjerke na rad HGK ima i suosnivač i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. U kraćem razgovoru za Index Bujas je istaknuo kako brojni poduzetnici imaju niz prigovora na rad HGK.
"Članstvo u HGK mora biti dobrovoljno, kao što je to slučaj u skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji, a i u brojnim drugim europskim zemljama. Ne kažem da HGK i druge komore treba ukidati, već da se poduzetnike ne smije prisiljavati da budu njihovi članovi ako to ne žele. Također, ne sjećam se da su iz HGK ikada potegli pitanje reformi. Zamjeramo im i što su postali mjesto uhljebljivanja po prijateljskim, rodbinskim i stranačkim linijama, i što su previše vezani uz politiku", pojasnio je za Index Bujas.
Naš sugovornik smatra da najveći dio poduzetnika nema koristi od rada HGK. Ističe i kako su neprimjerene usporedbe hrvatske komore sa sličnim institucijama u Austriji i Njemačkoj, u kojima je članstvo u komorama također obavezno.
"Pojedine tvrtke vjerojatno imaju koristi od članstva u HGK, ali za novac koji smo prisiljeni plaćati HGK najveći dio poduzetnika ne dobiva nikakvu uslugu. To se posebno odnosi na mikro, male i srednje poduzetnike. Komunikacija HGK s njima je vrlo slaba", napominje Bujas.
Dodaje kako slične ocjene uglavnom vrijede i za HOK. Stoga zagovara da i članstvo u HOK-u bude dobrovoljno.
Trošak članstva u HGK-u i HOK-u samo je dio parafiskalnih nameta koje tvrtke plaćaju
Inače, prema podacima HGK, oko 97 posto članica te institucije plaća mjesečnu članarinu od 42 kune. Iznos članarine raste s imovinom tvrtke, njenim prihodima i brojem zaposlenih pa dio tvrtki plaća članarinu od 1083 kune, a one najveće 3973 kune. U HGK-u ističu da sve članice, bez obzira na iznos članarine, imaju jednak pristup njihovim uslugama te podsjećaju da je HGK, nakon donošenja novog paketa mjera za suzbijanje koronavirusa, privremeno - tijekom studenog i prosinca - oslobodio plaćanja članarine djelatnosti obuhvaćenim tim mjerama. Napominju i kako su dosad četiri puta smanjivali iznos članarine te su ukinuli doprinose.
U HOK-u kažu da njihov komorski doprinos iznosi 76 kuna mjesečno i da se plaća tromjesečno, što znači da je ukupan godišnji iznos članarine 912 kuna. I u HOK-u kažu da su u ovoj godini, koja je u znaku pandemije koronavirusa, svi obrtnici oslobođeni plaćanja doprinosa za drugi kvartal.
No Bujas ističe kako i takvi doprinosi predstavljaju teret za poslodavce. Kada se članarini za HGK ili doprinosu za HOK pribroje i razni drugi nameti koje tvrtke i obrtnici plaćaju, iznos parafiskalnih nameta raste u nebo. Stoga smatra da negdje treba podvući crtu i početi rezati parafiskalne namete, a komore, odnosno obavezno članstvo u njima, logičan je prvi korak.
"Možda nekome ti iznosi za HGK i HOK ne izgledaju veliki, ali kada se njima dodaju i brojni drugi parafiskalni nameti, onda dolazimo do iznosa od 15.000 do 20.000 kuna koje tvrtka godišnje mora platiti na ime raznih nameta. Te troškove treba konačno početi rezati", poručuje Bujas.
U HGK-u i HOK-u smatraju da svojim članicama pružaju "value for money"
Međutim, i u HGK-u i u HOK-u smatraju da svojim članicama pružaju adekvatnu uslugu za iznos koji uplate te podsjećaju da imaju javnopravne ovlasti. U obje komore pozivaju se na iskustva sličnih institucija u Europi, posebno u Njemačkoj i Austriji.
U HGK-u tako ističu kako na domaćem tržištu lobiraju za zakonsku regulativu u interesu tvrtki kroz svoja 63 udruženja i 33 zajednice, dok interese hrvatskih tvrtki na međunarodnom planu brane članstvom u međunarodnim gospodarskim asocijacijama, poput Udruženja europskih komora (Eurochambres) i Međunarodne trgovinske komore (ICC). Dodaju i kako kroz svoja predstavništva pomažu tvrtkama koje žele izvoziti u pronalaženju partnera i izlasku na strana tržišta. Tvrtkama su, nastavljaju, na raspolaganju i pravno savjetovanje, niz informacija, baza podataka i poduzetničkih edukacija, a sufinanciraju im i nastupe na sajmovima, upućuju u izvore financiranja i savjetuju pri apliciranju za novac Europske unije.
Članicama su na raspolaganju, ističe se u odgovoru HGK na naš upit, i besplatni seminari i usluge besplatnog poreznog savjetovanja. HGK organizira i gospodarske delegacije, kojih je lani bilo 114 i na kojima je sudjelovalo preko 1600 tvrtki. Tu su i organizacija i sufinanciranje zajedničkih nastupa hrvatskih tvrtki na inozemnim sajmovima. Lani je, poručuju iz HGK, organizirano više od 150 sajmova, na kojima je sudjelovalo preko 2800 tvrtki. U ovoj godini, zbog ograničene mogućnosti susreta poduzetnika, HGK se okrenuo virtualnom povezivanju tvrtki iz Hrvatske i stranih zemalja za što su poduzetnici, ocjenjuju u HGK-u, pokazali veliko zanimanje.
HGK najavljuje jačanje digitalnog poslovanja
"Najviše ih je bilo zainteresirano za susrete sa zemljama Višegradske skupine - 171 prijavljena hrvatska tvrtka i 144 tvrtke iz Višegradske skupine, a održano je više od 500 virtualnih sastanaka. Što se tiče online sastanaka s Rusijom, bilo je više od 250 prijavljenih tvrtki te više od 400 održanih sastanaka, dok je u poslovnim susretima sa Slovenijom sudjelovalo preko 90 tvrtki", hvale se u HGK-u.
Ističu i kako, sukladno sporazumima koje je HGK sklopio s Udruženjem njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) i Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom (AHK), hrvatske tvrtke u inozemstvu, na tržištima na kojima HGK nema predstavništva, mogu koristiti usluge njemačkih komora pod jednakim uvjetima kao i njemačke tvrtke. Radi se o više od 140 lokacija u 92 države.
U HGK-u kažu da budućnost vide u daljnjoj digitalizaciji postojećih usluga. Aktualni projekt Digitalna komora, koji uključuje osam e-usluga, članicama pruža komercijalnu vrijednost od 10.000 kuna po korisniku, izračunali su u HGK-u.
U HOK-u tvrde da su spriječili donošenje niza propisa koji bi se negativno odrazili na obrtnike
I u HOK-u vjeruju da usluge koje pružaju opravdavaju trošak njihovog komorskog doprinosa. Temeljna zadaća HOK je, podsjećaju u odgovoru na upit Indexa, zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima, kao i davanje mišljenja i prijedloga na zakone i podzakonske akte kojima se uređuje poslovanje obrtnika.
"Djelovanjem HOK-a često su spriječeni zakonski propisi koji bi mogli nepovoljno utjecati na poslovanje obrtnika", hvale se u HOK-u.
Dodaju kako svi obrtnici imaju mogućnost udruživati se u HOK-ove cehove, njih devet, i sekcije, kojih je 14. Napominju i da je HOK jedina gospodarska asocijacija u Hrvatskoj koja se sustavno brine o budućnosti obrtništva.
Stručne službe HOK, poručuju u toj komori, na raspolaganju su svakom obrtniku koji zatraži savjet vezan za poslovanje. Za vrijeme trajanja pandemije, kažu u HOK-u, zaprimili su više desetaka tisuća upita. HOK je za svoje članice izradio i priručnike, od toga kako ostvariti pravo na mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, preko uputa za odgodu plaćanja poreznih obveza obrtnika, pa do uputa za obračun plaće u vrijeme pandemije.
Ističu i da već godinama provode projekt pogodnosti HOK Obrtnik Plus kojim članovima osiguravaju povoljniju nabavku proizvoda i usluga pa svaki član, naglašavaju iz HOK, ima pravo na, primjerice, jeftinije struju, gorivo i medicinske usluge.
"Tako doprinos koji se plaća na mjesečnoj ili godišnjoj bazi može biti višestruko vraćen ako se odluči koristiti usluge koje HOK pruža. Iz tog razloga odgovorno tvrdimo da komorski doprinos nije parafiskalni namet jer pružamo niz pogodnosti za smanjenje troškova poslovanja naših članova", poručuju iz HOK dodajući kako smatraju da je obrtnicima podrška HOK u vrijeme koronakrize potrebnija nego ikada.
Napominju i da članicama omogućavaju povoljniji nastup na gospodarskim sajmovima, zatim besplatne seminare i edukacije, licenciranje radionica i usluge alternativnog rješavanja sporova i mirenja.
Poduzetnici kažu da usporedbe hrvatskih komora s njemačkim i austrijskim komorama ne drže vodu
Unatoč tome, brojni poduzetnici tvrde da korist od članstva u HGK-u i HOK-u baš i ne vide. Štoviše, u raspravama na društvenim mrežama sve češće upozoravaju da im članstvo u komorama predstavlja značajan trošak, a da su koristi od toga male. Usporedbu sa sličnim institucijama u Njemačkoj i Austriji mnogi od njih smatraju apsurdnom.
"Usporedbe naših komora s komorama u Austriji i Njemačkoj ne stoje. Tamošnje su komore znatno neovisnije o politici i stvarno zastupaju interese gospodarstva", zaključuje Bujas.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.