GRAĐANI, posve razumljivo, očekuju jače poticanje razvoja digitalnih usluga, što je pokazalo i nedavno istraživanje, ali teško ćemo u tom pogledu na zelenu granu uz situacije poput ove s kojom se susreo naš čitatelj.
Naime, mali poduzetnik (podaci poznati redakciji) koji nam se javio doživio je neugodno iskustvo poslovanja s Finom, paradržavnom agencijom koja digitalizaciju provodi na osebujan način. Naime, ukoliko kao gospodarstvenik želite elektronički komunicirati s Finom, prvo morate doći - na šalter. Dakako, ne na bilo koji šalter, već morate hodati do jedne od dvije zagrebačke poslovnice Fine koje to obavljaju, gdje se papiri moraju osobno predati kako bi se dobio digitalni certifikat.
Ako imate tvrtku ili obrt i želite da taj posao slanja računa u Finu elektroničkim putem za vas obavlja, posve razumljivo, vaše knjigovodstvo, opet morate otići do šaltera da biste predali punomoć. Toliko o učinkovitosti digitalizacije države i njenih paradržavnih institucija.
''Mislite da mi nemamo drugog posla''
Poduzetnik u ovoj priči u utorak je odlučio to obaviti. Prvo je od jutra zvao Finu da dozna radno vrijeme, ali je umjesto željene informacije, satima slušao glasovnu poruku "svi agenti su zauzeti". Oko 15.30 zaputio se predati papire u poslovnicu u Ozaljskoj, gdje je na 15 šaltera sjedilo šest djelatnica. U tom trenutku u poslovnici je bilo samo dvoje građana, po čemu se moglo zaključiti da ne bi trebalo biti nikakvih problema oko predaje dokumentacije.
No kad je naš čitatelj pitao jednu od djelatnica gdje može predati dokumentaciju, dobio je odgovor: "Radno vrijeme za te stvari je do pola tri, malo se informirajte." Na koncu se djelatnica Fine umilostivila i kazala mu da preda papire uz opasku: "Ali ovo je iznimno, mislite da mi nemamo drugog posla?!"
Poduzetniku u ovoj priči u tom trenutku pozornost je privukao zaslon računala djelatnice Fine na kojem je ona bila zauzeta pregledavanjem slika Nindži kornjača iz istoimenog crtića. Neodoljivi Donatelo, Rafaelo, Leonardo i Mikelanđelo morali su tako malo pričekati dok je djelatnica Fine ipak odvojila vrijeme da preuzme papire koje njena institucija traži od poduzetnika.
Ljetni kaos oko e-računa
Dan nakon bliskog susreta s Nindža kornjačama u Fini, knjigovodstvo je javilo našem poduzetniku da ipak ne mogu izdati e-račun umjesto njega. Naime, dogodila se greška u softveru Fine koja nije dozvoljavala da knjigovodstvo izdaje račune na ime njegovog poslovanja. "Zvali su Finu gdje im kažu da pošalju mail s prijavom jer imaju hrpu poziva oko e-računa i da je kaos, ali da je već ljeto i da se ne stignu svime baviti. Javit će kad dođe na red. Do tada ništa od računa i naplata. Ni meni, ni hrpi firmi. Ali ima nindža kornjača", gorko zaključuje razočarani poduzetnik.
Napomenimo da od početka tjedna pa do dana današnjeg cijela ta Finina operacija s izdavanjem e-računa još nije riješena u ovom slučaju.
Kontaktirali smo Finu s pitanjem jesu li primijetili gužvu oko e-računa. "Trenutno imamo velik broj registracije korisnika, ali sve je to očekivano i obrađuje se u rokovima", glasi odgovor.
Najzahtjevniji poslovi od nacionalne važnosti
A vi sudjelujte u akciji Indexa "Prijavi uhljeba" Ukoliko znate za primjere uhljebljivanja u državnim tvrtkama i institucijama, ili ste imali neugodna iskustva s uhljebima - prijavite nam ih na uhljebi@index.hr. Anonimnost zajamčena.
U međuvremenu, Fina na svojim stranicama ponosno ističe: "Financijska agencija je vodeća hrvatska tvrtka na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga. Nacionalna pokrivenost, informatički sustav prokušan na najzahtjevnijim poslovima od nacionalne važnosti te profesionalnost stručnih timova omogućuju pripremu i provedbu različitih projekata, od jednostavnih financijskih transakcija do najsofisticiranijih poslova u elektroničkom poslovanju."
Inače, doznajemo da tvrtke od 1. srpnja svim obveznicima javne nabave moraju izdavati e-račun, bez obzira na to je li posao u sklopu nekog javnog natječaja. Naime, odredbe Zakona o izdavanju elektroničkog računa u javnoj nabavi primjenjuju se i na elektroničke račune koji su izdani na temelju ugovora proizašlih iz postupka nabave robe i usluga te provedenih projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna te radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna.
Na upit o trendu broja korisnika, iz Fine su nam poručili: "Ne možemo reći da se e-račun prije nije koristio ili da nije bilo korisnika koji su ga implementirali i prije zakonske obveze. Međutim, zasigurno ne u onoj mjeri ili količini koja na globalnoj razini stvara mjerljive efekte." Nadalje, smatraju u Fini, "sada će većina poduzetnika biti spremna i osposobljena za slanje e-računa, i to svakako svi oni koji će barem jednom morati ispostaviti račun nekom javnom naručitelju. Tendencija je, kada već šalju e-račune prema državi, da ih šalju i međusobno, s obzirom da nema niti pravne niti tehnološke prepreke za to."
Zvuči lijepo u teoriji, ali očito ne i u praksi, koja ovih dana zapinje već na prvom koraku.
I vi sudjelujte u akciji Indexa "PRIJAVI UHLJEBA"
Ukoliko znate za primjere uhljebljivanja u državnim tvrtkama i institucijama, ili ste imali neugodna iskustva s uhljebima - prijavite nam ih na uhljebi@index.hr. Anonimnost zajamčena.