Pokrenuo filozofski podcast, slušaju ga deseci milijuna ljudi. Pričali smo s njim

NA NEDAVNO održanoj godišnjoj konferenciji Instituta za filozofiju u Zagrebu jedan od govornika bio je filozof Nigel Warburton, suvoditelj popularnog podcasta Philosophy Bites, koji je do sada preuzet više od 47 milijuna puta.

Od pokretanja 2007. godine, podcast je objavio više od 380 epizoda, uglavnom razgovora s nekima od najistaknutijih suvremenih filozofa. Na platformi Apple Podcasts ima prosječnu ocjenu 4.5 na temelju 1500 recenzija, što ukazuje na značajnu publiku i pozitivne povratne reakcije.

Evo što nam je Warburton otkrio u ekskluzivnom intervjuu za Index.

Stephen Hawking je tvrdio da je filozofija mrtva. Što mislite o tome?

Hawking je smatrao da filozofi nisu pratili suvremenu teorijsku fiziku i da zbog toga često govore besmislice. To je možda točno u nekim slučajevima. Međutim, novinari su Hawkingovu kritiku protumačili kao osudu čitave filozofije. Time se zanemaruje neosporna važnost moralne filozofije. Pojednostavljeno rečeno, znanstvenici mogu izraditi nuklearne bombe, ali još uvijek ostaje filozofsko pitanje – trebaju li to učiniti. Također, iako nisam stručnjak za teorijsku fiziku, dio njezinih aspekata danas je izrazito nespojiv s empirijskim dokazima i lako bi se mogao svrstati u filozofiju.

Treba li svaki znanstvenik pohađati kolegij iz filozofije?

Svaki znanstvenik trebao bi pohađati kolegij iz etike jer gotovo svaki znanstvenik tijekom svog rada mora donositi etičke odluke, a neke od njih imat će značajan utjecaj na društvo i odnos prema drugim svjesnim bićima. Filozofi o tim pitanjima raspravljaju već više od 2500 godina, a okviri i uvidi koje nude mogu znanstvenicima pomoći da donesu informirane odluke.

Možete li navesti neke filozofe s kraja 20. i početka 21. stoljeća koji su, po vašem mišljenju, imali značajan pozitivan ili negativan utjecaj na širu javnost?

Najutjecajniji filozof u tom razdoblju bio je Peter Singer. Njegov rad o etici odnosa prema životinjama, temeljen na njihovoj sposobnosti da pate, doveo je do značajnih promjena u zaštiti životinja diljem svijeta. Njegove ideje o tome zašto bi bogatiji Zapad trebao dio svojih sredstava donirati kako bi učinkovito pomogao manje sretnima u drugim dijelovima svijeta dovele su do usmjeravanja milijuna dolara u te svrhe. Iako su njegove ideje često kontroverzne, a neki njegovi sljedbenici razvijaju ih u čudnim smjerovima, njegov utjecaj je neporeciv. Jedan od razloga zašto ima toliki utjecaj jest to što je izuzetno jasan pisac.

Slavoj Žižek ima velik broj obožavatelja, no, po mom mišljenju, imao je uglavnom negativan utjecaj. Iako može biti zabavan i povremeno briljantan provokator, njegova bujica nejasnih riječi često je besmislena. Njegova popularnost podsjeća na priču o carevu novom ruhu – ljudi ga ozbiljno shvaćaju bez stvarnog razumijevanja. Filozofija, poput znanosti, najbolja je kada je jasno komunicirana i otvorena za kritiku. Da biste bili dio te kritičke rasprave, morate biti razumljivi i, u idealnom slučaju, podložni opovrgavanju.

Znanost ima znanstvenu metodu za otkrivanje ispravnog i pogrešnog. Što je loša filozofija i kako je prepoznati?

Loša filozofija može se manifestirati na različite načine. Jedan od njih je izvođenje logičkih zaključaka iz netočnih premisa i tvrdnja da su ti zaključci apsolutna istina. Savršena logika ne jamči ništa ako ste pogriješili u početnoj točki. Poput znanstvenika, najbolji filozofi otvaraju svoje ideje za kritiku. Najgori filozofi su "gurui" koji žele sljedbenike umjesto kritičkog dijaloga i pišu na način koji ne ostavlja prostor za raspravu, već samo za interpretaciju ili učenje napamet. Svrha filozofije je poticanje na razmišljanje, a ne njegovo zaustavljanje.

Antifilozofsko raspoloženje raste u SAD-u i na desnici u EU i Velikoj Britaniji. Zašto je to tako i kako bi filozofi trebali reagirati?

Dobra kritička misao ključna je za funkcioniranje demokracije, a samim time predstavlja prijetnju neprijateljima demokracije. Filozofija, poput znanosti, cvjeta tamo gdje postoji sloboda izražavanja. I krajnja desnica i krajnja ljevica imaju dugu povijest ušutkavanja onih s kojima se ne slažu. Teško je reći kako bi filozofi trebali reagirati, ali jedno je sigurno – ne smiju ignorirati ono što se danas događa.

U svom predavanju u Zagrebu spomenuli ste kako vas je supruga opisala kao "vikara koji je izgubio vjeru u akademsku filozofiju". Što vas je navelo na gubitak vjere? Žalite li zbog toga?

Ukratko, smatrao sam da se mnogi akademski filozofi gube u trivijalnim raspravama koje su od ograničene važnosti za svijet. Filozofija može biti izvanredno poticajna i razotkrivajuća disciplina, no često je unutar sveučilišta daleko od toga. Ne žalim zbog napuštanja akademske pozicije  er smatram da sam bio slobodniji iznositi filozofske stavove i komunicirati sa širom javnošću uz manje ograničenja. Moju vjeru u filozofiju vratili su mi razgovori s nekima od najsjajnijih suvremenih filozofa – podcast Philosophy Bites to mi je omogućio.

Biolog i "novi ateist" Richard Dawkins izjavio je da bi teološki odsjeci na sveučilištima trebali biti ukinuti. Slažete li se s time? Treba li filozofija stati na stranu teologije?

Je li to stvarno rekao? Teološki odsjeci obično ne zahtijevaju da njihovi zaposlenici budu vjernici. Teško mi je povjerovati da Dawkins ne vidi vrijednost u akademskom proučavanju religija i njihove povijesti s obzirom na to koliko su one imale i još uvijek imaju utjecaj na čovječanstvo. Dijelim neka Dawkinsova stajališta o teškoćama pomirenja znanstvenog pogleda na svijet s konvencionalnim religijskim vjerovanjima, ali ako je rekao da bi teološki odsjeci trebali biti zatvoreni, ne slažem se s tim.

Mislite li da će se umjetna inteligencija ikada moći baviti filozofijom? I to raditi dobro?

Moguće je. No, vjerojatnije je da će umjetna inteligencija sve više služiti kao alat kojim će se filozofi koristiti za poboljšanje i ubrzavanje onoga što rade. To se već događa s velikim uspjehom u znanosti. Ne postoji razlog zašto nešto slično ne bi moglo postati dio filozofije.