Foto: Index
PRED saborskim zastupnicima idući tjedan naći će se Zakon o koncesijama. Pokret otoka koji okuplja predstavnike 40 otoka traži da se Zakon vrati na javnu raspravu i otvori široj javnosti. Drže da se mora provesti široka javna rasprava na ovu temu da se koncesije na pomorskom dobru moraju rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Među potpisnicima zahtjeva je niz udruga i društava, ali i Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno, Tihomir Marinković i Ivana Marković, SDP-ovci koji vode Bol i Supetar, Srđ je naš iz Dubrovnka, splitski HSLS-ovac Tonći Blažević te lider Nove ljevice Dragan Markovina.
Brojne stavke Zakona su sporne
"Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, činjenica je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez javne rasprave. Uzimajući u obzir pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za RH, misleći pri tom na sve građane, a osobito one koji na tim područjima žive, inzistiramo da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jednako kao što su iz njega izuzete i šume", navode u Pokretu otoka.
Podsjećaju na sumnjive dodjele koncesija i ubrzane procese donošenja zakona, nepostojanje jasno utvrđenih pravila o gospodrenju najvažnijim resursima, kao što su plaže, obala, luke i more, nepostojanje učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem što dovodi do kaotične situacije na terenu te zloupotrebe i devastacije pomorskog dobra. Ističu kako javnost mora biti uključena u donošenje zakona i kasnije odlučivanje u koncesioniranju. Strahuju da će se novim zakonom omogućiti koncesionarima da ograniče pristup i naplaćuju ulaz na plaže.
"Sve se gleda samo iz financijskog aspekta"
"Zakon o koncesijama proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju i koncesije na pomorskom dobru. Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog zakona, nego i svih ostalih posebnih zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a sve se gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta. Ne uzima se u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može i ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija", ističu u Pokretu otoka.
Drže kako se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi koncesija bez jasnih pravila upravljanja i strategije razvoja te da se omogućava da koncesije dobiju subjekti upitne ekonomske moći i stabilnosti.
"Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno, ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te održivost resursa. Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara, smtramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica te predstavnici zainteresirane javnosti koja će imati ulogu monitoringa rizika", navode u Pokretu otoka.