NJEMAČKA preuzima vođenje Europske unije u situaciji kad se ona suočava s najvećom krizom u povijesti.
Vodeće europsko gospodarstvo 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedavanje Vijećem Europske unije, za koje je Berlin pripremio ambiciozan plan - među ostalim tranziciju na zelenije gospodarstvo, jačanje digitalizacije, reformu migracijske politike i redefiniranje odnosa EU s Velikom Britanijom i Kinom, piše Politico.
Tako je bilo prije nego što je pandemija koronavirusa uvukla EU u nezapamćenu javnozdravstvenu i ekonomsku krizu. Većina stručnjaka sada predviđa da će mjere zatvaranja i vjerojatno dugotrajne restrikcije u trgovini, turizmu i transportu uvelike zasjeniti prethodne recesije, uključujući i financijsku krizu 2008./2009.
"Njemačko predsjedavanje Vijećem EU imat će drukčiji smjer"
Njemački veleposlanik u EU Michael Clauß upozorio je u pismu upućenom Berlinu početkom travnja na "ogroman utjecaj" na predsjedavanje, rekavši da se fokus sada mora usmjeriti na sposobnost Europske unije da upravlja krizom i izađe iz krize, a možda i na održavanje integracije EU kao takve. "Uspjeh našeg predsjedavanja mjerit će se time", zaključio je Clauß.
Berlin je to primio na znanje.
"Njemačko predsjedavanje Vijećem EU imat će drukčiji smjer nego što smo planirali. Očito je da će njime dominirati pitanje borbe protiv pandemije i njenih posljedica", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu. Istaknula je da se i dalje želi zalagati za europsku integraciju u rješavanju pitanja od klimatskih promjena do minimalnih poreza, pitajući se: "Gdje možemo bolje rasti zajedno i možda se složiti oko određenih stvari?"
"Hrvatska je bila lošija od očekivanog"
Ministar zdravstva Jens Spahn ponovio je to u srijedu, rekavši da neki "to s pravom nazivaju korona-predsjedništvom". S obzirom na to da bi se za trenutačno predsjedanje Hrvatske moglo reći da je lošije od očekivanog te da će sljedeće godine predsjedanje preuzeti male zemlje (Portugal i Slovenija), možda je pravi trenutak da na čelo dođe moćna nacija, s reputacijom učinkovitosti, smatra Politico.
"Mislim da je sreća da Njemačka u ovom trenutku preuzima predsjedanje Vijećem EU jer smo usred jedne od najozbiljnijih ekonomskih i zdravstvenih kriza u posljednjih 100 godina", rekao je socijaldemokrat Markus Töns, zamjenik predsjednika Odbora za europske poslove u Bundestagu.
"Mi smo najveće i najsnažnije gospodarstvo, najbolje smo prošli kroz pandemiju i zato sada snosimo i najveću odgovornost u izlasku Europe iz krize i rješavanju nastalih pitanja", naglasio je Markus Töns.
Promjena prioriteta
Iako Nijemci svoj službeni program predsjedavanja Vijećem EU neće objaviti prije lipnja, Berlin je već zacrtao četiri kategorije prioriteta. Prvo, neposredno upravljanje krizom i gospodarski oporavak, koji uključuje osjetljivu borbu između sjevera i juga oko ispravnih financijskih odgovora na krizu.
Drugo, nastavlja Politico, dosjee koji se ne mogu odgoditi, poput dugoročnog proračuna Europske unije, ribolovnih kvota koje istječu krajem godine i pregovore o budućim odnosima EU s Velikom Britanijom, koji bi mogli eskalirati ove jeseni zato što London odbija zatražiti produljenje trenutačnog tranzicijskog razdoblja koje završava na kraju godine.
Treća kategorija uključuje ključne prioritete koji su postojali prije krize, kao što su Europski zeleni plan, industrijska strategija, digitalizacija i reforma zajedničkom sustava azila. Međutim, u nekim će slučajevima Berlin moći samo napraviti prve prilagodbe na kojima će se buduća predsjedanja morati graditi, smatra Töns.
Konačno, tu je i četvrta kategorija s temama koje vjerojatno više neće dobiti puno pažnje. Koja će pitanja dospjeti u ovu kategoriju, još uvijek se raspravlja i dovelo je do svađe među političarima i ministarstvima u Berlinu, ali ministar za Europu Michael Roth rekao je prošli tjedan da Njemačka neće popustiti u inzistiranju na proračunskoj odredbi koja omogućava rezanje financiranja u slučajevima kršenja vladavine prava, što se događalo u Mađarskoj ili Poljskoj.
Fokus na jačanje ECDC-a
Ministar zdravstva Spahn rekao da će predsjedanje biti snažno fokusirano na jačanje Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, moguće kroz sljedeći dugoročni proračun EU i povećanje broja zaposlenih. Druge teme su vraćanje proizvodnje lijekova i medicinske tehnologije u Europu, borba protiv malignih bolesti i jačanje digitalnog zdravstvenog sustava, istaknuo je Spahn.
Merkel je također spomenula zdravstvo, rekavši: "Pitanje je kako izgraditi učinkovit europski zdravstveni sustav u svim zemljama Europske unije."
Prema Franziski Brantner, glasnogovornici Stranke zelenih za europska pitanja, iza riječi Angele Merkel postoji jasna računica.
"Moramo raditi zajedno kako bismo osigurali da zdravstveni sustavi u svim zemljama budu jednako dobro osposobljeni za borbu protiv virusa i da dobiju financijsku pomoć. U suprotnom, postoji rizik da će se granice ponovno zatvoriti čim se poveća broj infekcija u pojedinim regijama, što će se sigurno dogoditi prije ili kasnije", rekla je Brantner.
Prijeteće usko grlo
Međutim, postoji rizik da ambicije Berlina budu ugrožene praktičnim i logističkim problemima uzrokovanim pandemijom, piše Politico. Trenutačno se zbog socijalnog distanciranja i drugih ograničenja u Vijeću EU održava samo oko 10 posto uobičajenih sastanaka, izjavio je jedan dužnosnik Vijeća, dodajući da bi njemačkog predsjedanje moglo povećati tempo na 30 posto.
Ovaj dužnosnik rekao je kako nije jasno kad bi se redovni sastanci lidera ili ministara EU mogli nastaviti u Bruxellesu: "Trenutačno ograničenje nije zbog prostorija Vijeća, nego logističko i političko, jer građani, uključujući ministre, ostaju kod kuće u skladu s uputama njihovim vlada."
U srijedu je njemačka vlada o predsjedanju i logističkim izazovima razgovarala s glavnim tajnikom Vijeća EU Jeppeom Tranholm-Mikkelsenom.
"Pokušavamo zajedno organizirati svoje prioritete kako bi sve teklo glatko", rekao je nakon sastanka Rainer Breul, glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova.
Jedan od problema koje Berlin vidi je to što videokonferencije nisu prikladna alternativa okupljanjima uživo, zato što dužnosnicima ne dopuštaju konzultiranje u manjim skupinama sa strane, ne omogućavaju simultano prevođenje i postoji problem povjerljivosti, ukazao je u svom pismu veleposlanik Clauß. On je također upozorio na usko grlo u zakonodavnom procesu, budući da su uobičajeni trojni pregovori između Europsko komisije, predsjedništva Vijeća i Europskog parlamenta otežani zbog socijalne distance.
"Merkel ima snažnu reputaciju europske krizne menadžerice"
Gunther Krichbaum, zastupnik demokršćana Angele Merkel, koji predsjedava Odborom za europske poslove Bundestaga, rekao je da će neki dosjei s kojima su se Hrvati planirali baviti sada vjerojatno prijeći na njemačko predsjedanje, to će povećati opterećenje. Dodao je, međutim, da Merkel, koja je vodila posljednje njemačko predsjedavanje Vijećem 2008. godine, ima snažnu reputaciju europske krizne menadžerice.
"Europske integracije bile su 2008. godine u neredu, nakon što su francuski i nizozemski građani odbacili sporazum o stvaranju Europskog ustava", prisjeća se Krichbaum. Merkel je ponovno dovela partnere za stol i obavila „bitne pripreme“ za transformaciju neuspjelog ustava u novi EU sporazum, koji je potom finaliziralo sljedeće predsjedništvo.
"Kao i sada, to su bili Portugalci, pa je tako cijela stvar postala današnji EU sporazum, odnosno Lisabonski ugovor", zaključio je Gunther Krichbaum.