Hrvatski predsjednik Zoran Milanović proslavio je uvjerljivu pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju. "Gotovo je, pogledajte rezultate!" rekao je svojim pristašama u izbornom stožeru u glavnom gradu Zagrebu, prenosi vijest o našim predsjedničkim izborima Politico.
S više od 99 posto obrađenih biračkih mjesta Milanović je bio na putu da porazi svog protivnika, Dragana Primorca, kandidata HDZ-a premijera Andreja Plenkovića, s omjerom glasova od 74,7 posto prema 25,3 posto. Milanović je dugo bio favorit za pobjedu nakon što je u prvom krugu 29. prosinca osvojio 49,1 posto glasova, tek za malo ne pobijedivši u prvom krugu.
U svom pobjedničkom govoru Milanović je obećao poštovati Ustav, ali je upozorio da su birači poslali poruku "onima koji žele sve za sebe". Obećao je nastaviti koristiti ovlasti predsjednika vezane uz vojsku i vanjsku politiku uz napomenu da "za to treba suradnja".
Hajdaš Dončić: Ovo je početak kraja za Plenkovića
Milanović ostaje najpopularniji političar u Hrvatskoj unatoč povremenim promoskovskim i antizapadnim izjavama, dok je kao tadašnji premijer predvodio ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, navodi Politico. Prvi put je izabran za predsjednika 2020. uz podršku glavne oporbene stranke, Socijaldemokratske partije (SDP).
"Ovo je početak kraja za Andreja Plenkovića", izjavio je šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić iz Milanovićevog stožera u nedjelju navečer.
Plenkovićeva stranka HDZ oslabjela je zbog korupcijskog skandala iz studenoga, u koji je bio upleten bivši ministar zdravstva Vili Beroš. Taj je slučaj doveo Plenkovićevu vladu u sukob s Europskim javnim tužiteljstvom, koje je optužilo Zagreb da sprječava istragu sustavne korupcije u zemlji, piše Politico.
"Poraz mita da HDZ ima nevjerojatno veliku lojalnu bazu"
"Primorac je bio loš kandidat", rekao je Dragan Bagić, profesor sociologije na Sveučilištu u Zagrebu, komentirajući za Večernji list.
"Ovo je poraz mita da HDZ ima nevjerojatno veliku lojalnu bazu", dodao je.
Hrvatska, kojom dominira HDZ još od 1991., imala je treću najvišu stopu inflacije u eurozoni u studenome i suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage, zaključuje svoj tekst Politico.