Foto: Pixsell/Borna Filić
KASNO sinoć izglasana je promjena imena zagrebačkog Trga maršala Tita.
>> Trg se više ne zove po maršalu Titu
Trg pored Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu više ne nosi ime po njemu. Od odluke na sinoćnjoj maratonskoj sjednici desničari na društvenim mrežama likuju, dok su ljevičari zabrinuti. Andrija Mikulić, predsjedavajući Gradske skupštine, odluku je zaključio riječima: "Ovim je Trg maršala Tita otišao u povijest i nadam se da će tamo i ostati".
Međutim, što znači uklanjanje Tita iz centra Zagreba za hrvatsko društvo? Znači li išta? Je li ovakva odluka otklon od antifašizma ili je samo rezultat političke trgovine koja sama po sebi nema neko naročito značenje? Možemo li očekivati val ovakvih poteza po cijeloj Hrvatskoj?
>> VELIKA ANKETA Tito je izgubio trg u Zagrebu, je li to civilizacijska sramota ili pobjeda?
Odgovore na ova pitanja potražili smo kod politologa Višeslava Raosa.
Politička trgovina
"Ne očekuje se ovakav val po cijeloj Hrvatskoj zato što je to u domeni gradskih vlasti. Različite gradske vlasti imaju različitu politiku oko simbolike trgova i ulica. Naravno da je pomalo čudno da je gradonačelnik Bandić na to pristao jer je prethodnih godina imao drugačija razmišljanja. Čak je sudjelovao u nekim manifestacijama koje su direktno bile vezane uz tu tradiciju. Djelomično, sigurno je politička trgovina", smatra Raos.
Niz kulturnih ratova
"Ljudi se u ovom društvu jako žele suočiti s komunizmom. Misle da je simbolička razina glavna razina i zanemaruju sve druge elemente. Primjerice, reinstitucija vlasništva. To nije završena priča. Kao i priča o arhivima i niz drugih elemenata. Također, sad imate ove stambene kredite. Kao što znate, mi smo iz bivše države naslijedili kaos vlasničkih odnosa. Ako ćemo se suočavati s bivšim režimom, imamo tu puno posla. Jedan trg neće tu puno učiniti. S druge strane, čini se da se otvara Pandorina kutija kod ljudi koji očito pozitivno vrednuju tradiciju NDH. Očito postoje ljudi kojima to emotivno nešto znači i uvijek nalaze način da govore pozitivno o tome te se čini da je to za njih velika pobjeda. Smatraju da, ako su to uspjeli, da će uspjeti svašta drugo. Tako da, bojim se da ćemo tek sad svjedočiti nizu kulturnih ratova", kaže Raos.
Pandorina kutija
"Naravno, postoje dobri argumenti da se makne to ime. Međutim, pitanje je iz kojeg razloga se to miče. Miče li se zato što generalno mislite da je antifašizam u Hrvatskoj bio loš, ili nešto drugo. Ako je otvorena ta Pandorina kutija, imate onda niz drugih ljudi koji bi mogli biti sporni. Na primjer, do Tita imate Ulicu Andrije Hebranga. Ne želim biti ciničan, ali možete primijeniti iste kriterije i očekivati da se i on makne. To se, naravno, neće dogoditi", rekao je Raos.
Potpuna bedastoća
"Kad smo već kod simbolike, Trg Republike Hrvatske je potpuna bedastoća. Imali smo Trg Republike, zar ne? Uostalom, ovo je zemlja u kojoj dajete ime trgu po samoj zemlji. Imamo i Zagrebačku aveniju. Bedastoće. Ako već mijenjamo naziv, neka se zove Kazališni, Sveučilišni trg, neka se zove po nečemu što ima smisla s obzirom na to što se nalazi na trgu. A uostalom, tko će to tako zvati? Vjerojatno će ga sad ljudi iz prkosa zvati Titovim trgom, iako ga nikad dosad nisu tako zvali. Rekli bi "Nalazimo se kraj HNK ili kraj Pravnog faksa". Nitko nije govorio da se nalazi kraj Titovog trga. Učinili su sebi medvjeđu uslugu", rekao nam je Raos.
Dinamo i Croatia
"Mislim da bi to mogla biti slična priča kao s Dinamom i Croatiom. To je isto bila jedna priča gdje su ljudi osjetili nametanje i možda im do samog kluba ili nogometa nije bilo toliko bitno", dodaje.
Licitiranje žrtvama
"Postoje valjani argumenti da se to ime makne. Naravno da se treba suočavati s time. Ali način na koji se suočavamo s tim nije dobar. Događa se da ljudi licitiraju "Naših žrtava je bilo više nego vaših žrtava". To je jedino što se događa. Sumnjam da je ovo nešto što će dići kvalitetu življenja u gradu Zagrebu ili kvalitetu suočavanja s prošlošću. Netko će reći da smo to čekali i odahnut će, ali nisam baš siguran u to", rekao je Raos za Index.