U poljskom filmu iz 1989. "300 milja do raja" dva brata skrivaju se ispod kamiona kako bi došla do Švedske. Više od tri desetljeća poslije ljudi riskiraju svoje živote kako bi ušli u Poljsku, piše Politico. Irački državljanin Saad je 36-godišnji farmaceut. Prošao je kroz guste močvare i šume na poljsko-bjeloruskoj granici prije tri godine, baš u trenutku kad je migracija postajala glavno političko pitanje u Poljskoj.
Povijesno gledano nacija emigranata, Poljska počinje privlačiti sve veći broj imigranata - u rasponu od tražitelja azila poput Saada i milijuna ukrajinskih izbjeglica koji bježe od rata do stotina tisuća ljudi iz cijelog svijeta koji žele iskoristiti prednosti poljskog rastućeg gospodarstva. Ta demografska promjena u donedavno jednoj od etnički najhomogenijih zemalja Europe ima politički utjecaj.
"Prije deset godina imali smo 100.000 migranata u Poljskoj, danas je to 2.5 milijuna ljudi. Moramo razmisliti o tome potkopavamo li društvenu koheziju. Čini mi se da je taj broj trenutno na granici", izjavio je Maciej Duszczyk, zamjenik ministra unutarnjih poslova, prošle godine za poljsku televiziju TVN.
Lukašenko poticao ljude da ilegalno uđu u Poljsku
Vlada premijera Donalda Tuska predstavila je svoju novu imigracijsku politiku do 2030. pod nazivom "Ponovno preuzimanje kontrole, garantiranje sigurnosti". Politika oko migracija samo će se zaoštravati. Poljaci biraju svog novog predsjednika u svibnju, a pitanje migracija je glavna briga.
Tusk je krenuo u borbu protiv tražitelja azila poput Saada, slijedeći korake svojih prethodnika iz nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS). "Suočavamo se s hibridnim - i sve intenzivnijim - ratom na poljskoj granici", poručio je Tusk.
Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog Vladimira Putina, poticao je ljude koji žele ući u Europsku uniju da odlete u Minsk i zatim ilegalno prijeđu u Poljsku, što je plan koji su poljske vlasti, ali i Bruxelles, osudili kao pokušaj destabilizacije .
"Ja sam Iračanin, ali sam živio u Turskoj kad sam čuo da možete otputovati u Poljsku i tamo podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu. Platio sam nešto novca i odvezli su nas avionom u Minsk, a zatim su nas odveli do granice. Bio je rujan 2021.", naglasio je Saad.
Poljski graničari pokušavaju prisilno vratiti tražitelje azila u Bjelorusiju, zbog čega ih kritiziraju skupine za ljudska prava. Saad je naveo da je bio "odgurnut nekoliko puta". "Zadnji put sam ozlijedio nogu i imao sreće što sam završio u bolnici u kojoj su me pitali želim li podnijeti zahtjev za zaštitu", prisjetio se.
Tri četvrtine imigranata su Ukrajinci
Raste zabrinutost da se pridošlice neće lako integrirati u poljsko društvo. Nakon napada koji je izveo saudijski imigrant na božićni sajam u njemačkom gradu Magdeburgu, Tusk je pozvao predsjednika Andrzeja Dudu i oporbeni PiS da se jasnije odrede o "vladinom paketu pooštravanja zakona o vizama i azilu".
"Država ponovno preuzima kontrolu nad granicama i migracijama nakon godina kaosa i korupcije, stoga se barem ne miješajte", naveo je Tusk referirajući se na navode da je shema viza za mito pod prethodnom vladom PiS-a pustila stotine tisuća ljudi iz Afrike, Latinske Amerike i muslimanskih zemalja.
PiS kaže da su Tuskovi napori pogrešni. "Problem je europski pakt o migracijama i suspenzija zakona o azilu ne pomaže puno u rješavanju toga. Migracijski pakt ima za cilj olakšati daljnje valove migranata iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. To nije rješenje problema, već način da se stanje pogorša, a premijer Tusk nije učinio ništa po tom pitanju", rekao je bivši zamjenik premijera Mariusz Błaszczak.
Prema procjenama, u Poljskoj živi između 2.5 i 2.8 milijuna imigranata, odnosno od 6.6 do 7.5 posto od 37.5 milijuna stanovnika. To je seizmička promjena u odnosu na ne tako daleku prošlost: nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je Njemačka ubila većinu poljskih Židova, a Sovjeti očistili manjine, etnički Poljaci činili su više od 98 posto stanovništva.
Danas su oko tri četvrtine imigranata Ukrajinci, koji su u Poljsku dolazili u velikom broju i prije nego što je Rusija prije tri godine napala njihovu zemlju - privučeni kako poslovima tako i kulturnim i jezičnim vezama.
Anketa: Poljaci nemaju jednak stav prema svim imigrantima
"Ovdje je puno lakše. Kad ste mogli preživjeti Ukrajinu, u Poljskoj se osjećate kao da ste na odmoru", istaknuo je Jurij Biličenko, koji vodi malu, ali uspješnu automobilsku tvrtku u Grudziądzu, gradu od 100.000 stanovnika u sjevernoj Poljskoj.
"Ne morate plaćati mito za sve. Znam da se Poljaci vole žaliti na svoje zdravstvene usluge, ali kad sam posljednji put bio u Ukrajini prije nekoliko godina, morao sam kupiti sve osnovne stvari koje su mi trebale", dodao je. Migranti iz mnogo udaljenijih krajeva također pristižu u sve većem broju.
Važan faktor je gospodarstvo zemlje - bruto domaći proizvod Poljske je 2.4 puta veći nego što je bio 2004., kad je zemlja pristupila Europskoj uniji, i nevjerojatnih 12 puta veći nego 1989., kad je komunistička vladavina završila. Predviđa se da će poljski BDP ove godine porasti za 3.6 posto, što je jedna od najviših stopa u Europskoj uniji.
Priljev imigranata uzrokuje napetosti među Poljacima, a 42 posto kaže da bi njihova zemlja trebala zatvoriti vrata dolascima, pokazala je lipanjska anketa. Samo 14 posto pozdravilo bi migrante iz cijelog svijeta, dok 35 posto simpatizira samo one iz Bjelorusije i Ukrajine.
Dok je PiS dugo javno osuđivao migracije velikih razmjera, trenutni protuimigracijski stav Tuska i njegove Građanske koalicije predstavlja veliku promjenu u pristupu. Dok su bili u oporbi, neki zastupnici Građanske koalicije posjetili su bjelorusku granicu kako bi podijelili hranu i deke imigrantima koji su ostali na ničijoj zemlji između dviju zemalja.
Sam Tusk nazivao je imigrante "jadnim ljudima koji traže svoje mjesto na Zemlji". Sada, Tuskova vlada nastavlja PiS-ovu politiku izgradnje utvrđene barijere duž poljsko-bjeloruske granice, što je naljutilo ekologe zbog razaranja zaštićenih prirodnih područja.
Jedna od najnižih stopa plodnosti u Europi
No u zemlji zabrinutoj za sigurnost i migracije političke posljedice labave granične politike mogu biti teške. "Ako može spriječiti napad Rusije i Bjelorusije, mislim da je to cijena koju moramo platiti", naglasio je Duszczyk, zamjenik ministra.
Motivi imigranata su raznoliki. Shalot je prvi put došla u Poljsku sredinom 2022. iz ruralne Ugande, gdje se suočila s kaznenom prijavom zbog toga što je lezbijka. Provela je nekoliko mjeseci u Švedskoj, gdje je bila zlostavljana. Deportirana je natrag u Poljsku nakon što joj je istekla radna viza.
U prosincu je njezin zahtjev za međunarodnu zaštitu bio odobren i odlučila je ostati u Poljskoj. "Osjećam se dobro i sigurno. Ako ne bude nikakvih promjena, ostat ću u Poljskoj i čekati dok ne ispunim uvjete da postanem državljanka", najavila je.
Nova vladina migracijska strategija izbezumila je nevladine udruge. Vladina strategija priznaje da će Poljska trebati više ljudi. Zemlja ima stopu plodnosti od 1.16 djece po ženi - jednu od najnižih u Europi. Broj umrlih nadmašuje broj rođenih, a predviđa se da će populacija pasti ispod 20 milijuna do kraja stoljeća.
To bi moglo potkopati dugotrajno gospodarsko čudo Poljske. No kako se predsjednička kampanja sve više zahuktava, čini se da će makroekonomska razmatranja ustupiti mjesto pokušajima političkih stranaka da nadmaše jedna drugu u suzbijanju migracija.