Ponos Titove mornarice zauvijek je izgubljen za Hrvatsku?

ŠKOLSKI vojni brod mornarice Crne Gore, koji je otet Hrvatskoj 1991. godine, jedrenjak "Jadran", isplovio je jučer u 18 sati iz Kotora prema španjolskoj Barceloni gdje će biti predvodnik parade od oko 40 jedrenjaka, a Hrvatska za sada ne razmišlja zatražiti od španjolskih vlasti zadržavanje broda do okončanja spora za povrat jedrenjaka. 

Krajnje mjere ne dovode do rezultata?

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija upoznato je s kretanjem broda 'Jadran', no u ovom trenutku procjenjujemo kako krajnje mjere ne bi mogle polučiti odgovarajuće rezultate", stoji u odgovoru glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Marija Draguna na naš upit hoće li eventualno Hrvatska zatražiti od Španjolske zadržavanje otetog hrvatskog broda.

Podsjetimo, brod je otet iz Hrvatske 1991. godine, a velebnom jedrenjaku Jadran koji predstavlja najvrjedniju ostavštinu bivše Ratne mornarice SFRJ, Split je bio matična luka od 1948. godine. Prema službenim podacima brod je izgrađen 1931. godine u Hamburgu, a nakon toga Dubrovnik je bio upisan kao prva matična luka.

U  Drugom svjetskom ratu spušten je s njega barjak stare Jugoslavije te se zavijorila oznaka fašističke Italije. Kapitulacija Mussolinijeve Italije zatekla je brod u Veneciji, a tada je dotegljen u Split.

Ponos Titove mornarice

Riječ je o prelijepom jedrenjaku dužine 53 metra koji je u svom dugom vijeku uplovio u gotovo sve europske luke kao ponos Titove Jugoslavije. Ove godine predsjednik Stjepan Mesić inicirao je i službeno traženje Republike Hrvatske prema Crnoj Gori da se velebni jedrenjak napokon vrati u Hrvatsku, dok je ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković prigodom odlaska u Podgoricu pred svoje crnogorske kolege postavio pitanje povrata "Jadrana" koji je na vrhu liste otvorenih pitanja dvaju zemalja.

"Ministar Jandroković sa svojim je crnogorskim kolegom razgovarao o spomenutoj problematici i zatražio povrat školskog broda  'Jadran'. Iako je ova problematika u nadležnosti, u prvom redu Savjeta za sukcesiju vojne imovine MORH, naše ministarstvo će i ubuduće koristiti sva diplomatska sredstava koja smatra oportunim za obranu legitimnih interesa Hrvatske", potvrdio je glasnogovornik Dragun dodajući kako je povrat školskog broda 'Jadran jedan od prioriteta Hrvatske u bilateralnim odnosima sa Crnom Gorom.

Pantovčak i Markov trg složni da se brod vrati

Ured predsjednika, kao što smo već spomenuli, također je pokrenuo službenu inicijativu za povrat broda, a predsjednik Mesić više se puta pozitivno očitovao da Crna Gora vrati brod. Također, pomorska udruga iz Splita Vila Velebita u kojem su i bivši kapetani Jadrana zatražila je od Crne Gore povrat pomorske imovine, odnosno brodova bivše mornarice JNA, jer prema sukcesijskom pravu Hrvatskoj bi trebalo pripadati 90 posto plovila, a među njima i školski brod Jadran kojem je Split bio luka gotovo pola stoljeća. 

Kako saznajemo, brod Jadran bit će u Barceloni od 4. do 15. listopada i ondje će sudjelovati na paradi koja se održava u okviru kongresa Svjetske unije za zaštitu životne sredine (IUCN). Crnogorska mornarica za sada nije pokazala interes da brod vrati Hrvatskoj, već će ga i u Španjolskoj prikazati kao dio svijetle povijesti crnogorskog pomorstva.

Štoviše, crnogorski ministar obrane Boro Vučinić koji je jučer bio nazočan svečanom isplovljavanju broda Jadran kazao je kako Jadran ima "svijetlu tradiciju kojim bi se ponosila svaka zemlja".

Ukradeni brod predstavlja pomorsku tradiciju Crne Gore

Na Jadranu je trenutno 60 članova posade koju predvodi kapetan korvete Predrag Supić te 29 civila odnosno predstavnika kotorskog Instituta za biologiju mora, Srednje pomorske škole, Pomorskog fakulteta, predstavnici nevladinih organizacija kao i medija. Prije Barcelone, Jadran će uploviti 29. rujna u talijansku luku Cagliari gdje će se zadržati dva dana.

Recimo i to kako je ovo prvi puta da od kada je na "Jadranu" crnogorska zastava brod isplovljava iz te države, dok je pod zastavom SRJ i kasnije Srbije i Crne Gore već napuštao matičnu luku. Treba podsjetiti kako je imovina bivše JNA predmet sukcesije i kao takva dio je sukcesijske mase bivše SFRJ.

Podjela te pokretne vojne imovine, međutim, prema članku 4, stavku 2 Aneksa A Ugovora podliježe posebnim aranžmanima, koji bi se tek trebali sklopiti između država sljednica kojih se to tiče. Osamostaljivanjem Crne Gore u lipnju 2006. godine i razvojem bilateralnih odnosa pokrenuta su tako i ta pitanja, a među njima i pitanje povrata otetog broda iz Splita.

Ilko Ćimić
Foto:Vlada Crne Gore/Arhiva/pobjeda.co.yu