"U odnosu na 2001. godinu mogao bi se uočiti značajan pad u broju stanovnika, koji je zapravo prividan", objasnio je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač ističući kako je ta razlika posljedica promjene definicije ukupnog stanovništva.
"Kada bi se primijenila ista definicija koja je primijenjena i 2001. godine, ukupan broj stanovnika RH bio bi približno jednak", dodao je. Kolika je točna razlika u broju stanovnika u odnosu na rezultate popisa iz 2001. godine, Kovač nije htio reći usprkos inzistiranju novinara, naglašavajući kako se radi o preliminarnim podacima koji nisu prošli dubinsku obradu i kao takvi su podložni promjeni. Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 4,437.460 osoba.
Najviše stanovnika ima u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj. Grad Zagreb je najbrojniji sa 792.875 stanovnika. Sljedeći je Split koji broji 178.192 stanovnika, zatim Rijeka sa 128.735 te Osijek sa 107.784 stanovnika.
85 posto stambenih jedinica čine stanovi za stalno stanovanje
Prvi rezultati pokazuju i da Hrvatska broji 1,535.635 kućanstava te 2,257.515 stambenih jedinica. Od ukupnog broja kućanstava, 1,534.148 čine privatna kućanstva, dok njih 1.487 čine institucionalna. Od ukupnog broj stambenih jedinica, 85 posto čine stanovi za stalno stanovanje i 15 posto za odmor i rekreaciju, obavljanje djelatnosti ili za sezonske radove i poljoprivredu. Najviše stambenih jedinica je izgrađeno u Gradu Zagrebu pa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zadarska i Šibensko-kninska županija po tom pitanju bilježe najveći porast.
Tko sve nije uključen u ukupan broj stanovnika
U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobičajenog mjesta stanovanja ("place of usual residence"). Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.
Osobe koje neće biti uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske su:
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritičnom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s članovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraće od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine
- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na učestalost dolaska u Republiku Hrvatsku, s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.
Konačni rezultati u prvoj polovici iduće godine
Kovač je na kraju izlaganja kazao kako su iz Državnog zavoda za statistiku učinili sve da ovaj popis završi "izuzetno", no nije htio otkriti koliko je popisivača, ali i građana koji nisu pristupili popisu stanovništva, prijavljeno ili sankcionirano. Konačni rezultati popisa stanovništva, kako je kazao, bit će objavljeni u prvoj polovici iduće godine.
Popis stanovništva trajao je od 1. do 28. travnja. Na njemu je bilo angažirano 17.000 sudionika. Preliminarni rezultati danas objavljeni u javnosti odnose se na osnovne podatke o broju stanovnika, kućanstava i stanova.