"Ove godine u mjesecu travnju obavit će se popis stanovništva kroz koji će se građanima omogućavati da se izjasne, između ostalog, i po pitanju vjeroispovijesti. No, obrazac Državnog zavoda za statistiku, koji će poslužiti za prikupljanje podataka, ide za tim da privilegira katolike, a sve ostale stavlja u drugi plan. Naime, popis stanovništva i ove će godine poslužiti za 'bildanje' broja katolika u Hrvatskoj", navodi se u tekstu.
Križ života upozorava na nekoliko spornih mjesta u obrascu. Tako se na pitanju 21 nalazi vjeroispovijest, a građani se mogu odlučiti da se izjasne kao katolici, "drugo" ili "nevjernici". "Pritom je otvoreno nekoliko problema i pitanja, a jedno od glavnih je zašto se katolike privilegira, dok će svi ostali vjernici (pripadnici drugih vjerskih zajednica) morati znati točan naziv zajednice kojoj pripadaju, koje nisu predefinirane kao katolička vjeroispovijest, i koje će popisivači stanovništva morati ručno upisivati u obrazac, što za katolike neće morati činiti", navodi se u tekstu.
Diskriminacija nekatolika
Slična je situacija s pitanjem pod brojem 19, gdje se upisuje rubrika narodnosti, pa se može birati prvo Hrvat, a onda "drugi". Križ života ističe da to nije toliko neobično, s obzirom na ustavnu kategorizaciju Hrvatske kao nacionalne države Hrvata pa onda nacionalnih manjina, ali "isti princip u području vjeroispovijesti znači diskriminaciju ostalih vjernika čije ime vjerske zajednice nije izrijekom spomenuto kao katolicima. Usput valja spomenuti da je Hrvatska sekularna zemlja te se kao takva ne može smatrati državom 'katolika i ostalih'", piše portal.
"Obrazac za popis stanovništva ide za tim da se i dalje nerealno 'bilda' broj katolika u Hrvatskoj, od kojih će se na popisu tražiti samo odgovor 'da, katolik sam', dok će se za druge vjernike tražiti dodatni podatak s potpitanjem popisivača: 'A kako se to zove Vaša vjera?'. Pritom ne treba smetnuti s uma kako je izjašnjavanje katolikom u Hrvatskoj često shvaćeno kao dodatna potvrda nacionalnog identiteta, a ne kao čisto vjersko opredjeljenje pojedinca", navodi Križ života.
Što s agnosticima?
Nadalje, postavlja se pitanje agnostika koji ne mogu ući u skupinu "nevjernika", ali se ne mogu upisivati ni pod druge vjerske zajednice, jer vjerska zajednica agnostika nije smislen pojam. "Tako se agnosticima zapravo jedino nudi da se ne izjasne po tom pitanju, počevši od samog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji je deklarirani agnostik", navodi se.
Preporuke UN-a
Križ života ističe da je upravo DZS na svojim stranicama izdao Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva Ekonomske komisije za Europu Ujedinjenih naroda, a da je u njima specifično navedeno kako se prikupljaju podaci o vjerskoj opredijeljenosti.
"U preporukama se posebno ističe da se prikupljeni podaci 'trebaju temeljiti na slobodnom samoizjašnjavanju osobe, a upitnici trebaju sadržavati otvorena pitanja kako bi se omogućilo prepoznavanje malih ili izdvojenih skupina i lokalnih vjeroispovijesti', što nije slučaj i s hrvatskim obrascem u kojem se čini upravo suprotno – privilegira se i izrijekom spominje samo većinska vjerska skupina, ona katolička".
"Što se tiče dodatnih mogućnosti koje se mogu prikupljati kroz popis stanovništva, u preporukama UN-a spominje se mogućnost izjašnjavanja vjernika po pitanju prakticiranja vjere. Kad bi se u popisu stanovništva u Hrvatskoj uvelo i to pitanje, vjerojatno bi se dobio realniji broj katoličkih vjernika koji se u velikom broju, kroz popis stanovništva, izjašnjavaju katolicima zbog nacionalnog, a ne zbog vjerskog identiteta, što je posebno rezultat nedavne povijesti, ratnih sukoba, stvaranja država i podjela na Hrvate katolike i Srbe pravoslavce na ovim prostorima", zaključuje se.