GRADONAČELNIK Vrgorca, omanjeg grada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, predstavio je prije nekoliko dana izuzetno zanimljiv projekt – vodoopskrbu na solarni pogon koji će istovremeno biti ekološki pogodan za okoliš i isplativ za stanovnike tog mjesta jer će im smanjiti cijenu vode; koja je jedna od najviših u Hrvatskoj.
Ono što je vjerojatno mnogima zapelo za oko jest njegova izjava da se radi o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj. Dakle, govorimo o zemlji koja je velikim dijelom mediteranska i koja na području Dalmacije ima velik broj sunčanih sati i ljeti i zimi, a mi tek sada krećemo s iskorištavanjem sunčeve energije za pokretanje vodoopskrbnih objekata. I to ne svi, nego jedan gradić u Dalmatinskoj zagori.
Kako bismo saznali zbog čega se zbiva ovaj paradoks, odnosno zašto usred galopirajućih klimatskih promjena i porasta cijene električne energije mi ne koristimo obnovljivi izvor energije kojeg imamo na pretek, porazgovarali smo s gradonačelnikom Pranićem i upitali ga u čemu je točno stvar.
Solar City – Vodoopskrba putem fotonaponskih sustava
No, prvo da ukratko opišemo što je točno izveo grad Vrgorac. Vodstvo grada je u zadnjih godinu i pol dana izradilo prvu studiju isplativosti ugradnje fotonaponskih sustava s ciljem uštede električne energije. Naime, vodoopskrbni sustav grada Vrgorca sastoji se od 20-ak vodoopskrbnih objekata (crpne stanice, vodospreme, hidroparkovi) s preko 50 ugrađenih električnih pumpi različitih snaga te godišnji trošak električne energije godišnje za taj sustav iznosi 1.800.000,00 kn.
Prema podacima iznesenim u studiji, predviđena je značajna mogućnost uštede električne energije u vodoopskrbnom sustavu korištenjem fotonaponskih sustava jer bi udio energije dobivene iz Sunca, dakle besplatne, u nekim objektima iznosio na godišnjoj razini 50% do 60% ukupne potrošnje električne energije.
Da skratimo, nakon perioda otplate ugradnje fotonaponskih sustava, koji bio trajao od pet do devet godina, komunalna potrošnja električne energije bila bi za oko 50% niža; što bi u ovom slučaju za grad Vrgorac predstavljalo godišnju uštedu od 800 do 900.000,00 kuna.
Politika koja gleda samo jedno mandatno razdoblje
Upitali smo gradonačelnika Vrgorca, Antu Pranića, kako to da u Hrvatskoj, koja je velikim dijelom mediteranska zemlja s puno sunčanih sati godišnje, nije prije bilo ovakvih projekata?
“Zato što se naša politika uglavnom svodi na mandatno razdoblje, ne promišlja i ne misli se strateški dugoročno. Ovaj se projekt ne može realizirati tako lako jer zahtijeva niz radnji i teško je provediv u kratkom vremenu. Što se tiče dugoročnih projekata, obično se politički gleda na njih na ovaj način – neće se ostvariti za vrijeme mog mandata pa nema smisla ulaziti u to. Tako iz mandata u mandat. Još se manje gleda održivost sustava. Klasična hrvatska priča.
Meni je žao što Dalmacija, s obzirom na to da se radi o mediteranskom području Hrvatske i s obzirom na broj sunčanih sati, nema uopće vlastitu energetsku agenciju za obnovljive izvore energije. Kao nezavisni županijski vijećnik nekoliko puta sam poticao tu temu u našoj županiji i predlagao da takvu agenciju osnuju zajedno 4 južne županije. Međutim ona nije formirana mada već čitavo desetljeće jedna takva agencija funkcionira na sjeverozapadu Hrvatske“, rekao je Pranić.
“Ulažemo u državne gubitaše, a ne u fond za obnovljive izvore“
Znači, suočavamo se s opasnim klimatskim promjenama, cijela Europa ide u smjeru obnovljivih izvora energije, a mi nemamo prave mogućnosti sufinanciranja ovakvih projekata na državnoj razini?
“Radi se o tolikim paradoksima da je to jednostavno neshvatljivo. Mi trenutno nemamo u nadležnim službama niti dogovorene niti otvorene linije za veća sufinanciranje ovakvih projekata tako da smo mi naš projekt prijavili putem prekogranične suradnje. S onim novcem koji smo ubrizgali u vječne državne gubitaše, mogli smo osnovati nacionalni fond i sufinanciranjem potaknuti izgradnju solarnih sustava čije bi prednosti osjetili svi građani.
EU je definirao cilj da do 2030.godine, 32.5% energije treba dolaziti iz obnovljivih izvora energije. Hrvatska je kao članica EU na poražavajućem začelju po korištenju obnovljivih izvora energije. To je pogotovo poražavajuće zato što smo mi dijelom mediteranska država“, rekao je gradonačelnik Vrgorca.
Jeftinija voda za građane
“Mi trenutno zbog konfiguracije terena i broja crpnih stanica trošimo oko 2 milijuna kuna godišnje za crpljenje vode do krajnjih korisnika. Izvori su na 30-ak metara, a krajnji korisnici čak i na 600 metara nadmorske visine. Slično je u cijeloj Dalmatinskoj zagori. Cijena električne energije rada vodoopskrbnih sustava bitno utječe na cijenu vode i konstantno raste, a jedini održivi sustav je ugradnja vlastitih solarnih polja kraj objekata vodoopskrbe.
Smanjenjem izdvajanja za električnu energiju, naš komunalac bi imao poslovne uštede koje bi se reflektirale na cijenu vode krajnjim korisnicima. Osim toga, cijeli sustav ne bi više bio toliko izložen budućim promjenama cijene električne energije. Uštede se mogu još povećati kada saniramo gubitke u vodovodnoj mreži za što smo prošloga tjedna potpisali koncepcijsko rješenje vrijedno preko 1,5 milijuna kuna“, kazao je Pranić.
Najveći broj sunčanih sati je u razdoblju kada trošimo najviše električne energije
“Znači, prema studiji radi se o win-win situaciji gdje imamo više osunčanih sati u razdoblju kada trošimo i više električne energije. Studija je analizirala apsolutno sve parametre: mjesečnu potrošnju vode, sunčane sate, konfiguraciju ploha ugradnje solarnih sustava. Moramo promijeniti koncept rada crpki, ali vodovodni sistemi imaju svoju vlastitu akumulaciju sunčeve energije u obliku vodosprema. To je bitno. Već smo dobili bespovratna sredstva za povećanje kapaciteta određenih bazena.
Gledajte, suština problema jest da cijena električne energije raste. U zadnjih par godina, cijena električne energije se u našem području povećala za 30%. Za naše komunalce to je izrazito veliko poskupljenje. Kada ugradite solarne sustave, vi niste toliko ovisni o cijeni električne energije; postajete energetski neovisni, a građanima računi postaju manji što je smisao svega. Dugoročno!“ objasnio je Pranić.
Projekt bi trebao krenuti sljedeće godine
“Promjene prostornog plana bi se trebale usvojiti do kraja ove godine. Kada smo predstavljali izmjene prostornog plana za ove investicije svi su nas pitali što nam je to. Paralelno smo radili ovu studiju s izmjenama prostornog plana i studijama utjecaja na okoliš. Onda bismo sljedeće godine imali mogućnost raspisivanja natječaja putem ESCO modela ili pronalaska modela sufinanciranja i pokretanja prvih izvedbenih faza projekta.
Trenutno smo u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu oko vodosprema. Ide i to dobro. Prosječno vrijeme povrata ulaganja u izgradnju fotonaponskih sustava je oko 9 godina bez vanjskih potpora ili subvencija dok u slučaju potpore iznosi 40%, odnosno tada se vrijeme povrata ulaganja bitno skraćuje i iznosi oko 5 godina.
Jedan dio projekta prijavili smo putem prekogranične suradnje, odnosno uz suradnju s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom kroz EU fondove. Tražili smo način financiranja iz naših nacionalnih sredstava, no tako nešto trenutno ne postoji u Hrvatskoj“, kazao je Pranić.
“Zašto bismo bacali novac u vjetar?“
“Isplativo je ulagati u održive energetske sustave koji će u konačnici značiti uštede građanima. Konkretno za nas, svejedno je u matematičkom smislu plaćamo li mi dva milijuna kuna struje za rad vodovodnih sistema ili pak nekom ESCO modelu plaćamo milijun kuna struje, a milijun kuna za povrat trajne investicije koja se praktički financira iz ušteda i nakon određenog broja godina sama sebe isplati.
Bolje je težiti prema održivim sustavima koji stvaraju energetsku neovisnost koristeći obnovljive izvore energije, nego usmjeravati svake godine novac u neodržive modele.
Znači kada prođe period povrata ulaganja, nakon par godina, komunalac će duplo manje uplaćivati za električnu energiju i smanjit će se cijena vode krajnjim korisnicima“, rekao je Pranić.
Država se hvali da želi biti ekološka, ali...
“Mi smo ovu studiju u suradnji s izrađivačima radili godinu i pol dana, a nismo uspjeli naći ni modele sufinanciranja same studije. Nitko vam baš ne vjeruje u sustave obnovljive energije. Zato i jesmo kao država na začelju EU. Meni je neshvatljivo da se mi kao mediteranska država, u razdoblju snažnih klimatskih promjena, ne bavimo ovakvim investicijama koje stvaraju održive energetske sustave.
To je zaista poražavajuće. Kucali smo na mnoga vrata, mnogima smo predstavljali projekt, a većina se nije odazvala ni na prezentaciju. Svima su puna usta obnovljivih izvora energije, puna usta brige o okolišu, a ne možemo kao država naći model sufinanciranja ni obične studije o isplativosti fotonaponskih sustava u vodoopskrbi.
Mi ćemo kao grad u proračunu za 2020. godinu financirati u 100%-tnom obliku glavne projekte ugradnje solara na obiteljske kuće. Želimo da Vrgorac u konačnici postane pravi solar city. Mislim da je to pametni način poticanja održivih investicija.
Hvalimo se da smo država sunca, a na začelju smo EU po korištenju sunčeve energije kao obnovljivog izvora. To zdravi razum teško može objasniti“, zaključio je gradonačelnik Vrgorca.