PORTUGALSKA vlada predstavila je prijedlog povećanja mjesečne minimalne plaće u sljedećoj godini za gotovo šest posto, na 635 eura, što bi značilo da će i dalje biti među najnižima u zapadnoj Europi.
Na početku drugog mandata, u listopadu, premijer Antonio Costa obećao je povećati minimalnu plaću do 2023. godine za 25 posto, na 750 eura.
"Ta linija povećanja pridonosi oporavku prihoda i poboljšanju razine društvene kohezije", navodi vlada u planu u koji je Reuters dobio uvid.
"Povećanje se poklopilo sa značajnom dinamikom u gospodarstvu i na tržištu rada", dodaje se u dokumentu.
Sindikati smatraju da je povećanje nedovoljno
Najveći portugalski sindikat CTGP smatra da je povećanje na 635 eura "nedovoljno", tvrdeći da zemlja može osigurati i znatno veći rast minimalne plaće.
Svaki peti radnik u Portugalu prima minimalnu plaću, a u prekarnom je radnom odnosu prošle godine bilo 890.000 Portugalaca. Taj se pojam odnosi na nestandardne oblike zapošljavanja, uključujući privremeni rad i ugovore na određeno vrijeme.
Costini socijalisti lijevog centra, za čijeg je četverogodišnjeg mandata na vlasti gospodarstvo snažno poraslo, a proračunski je deficit smanjen, pobijedili su na izborima 6. listopada i postali stranka s najviše zastupnika u parlamentu, iako im je većina izmakla za dlaku.
Vladin prijedlog o povećanju minimalne plaće na 635 eura stupa na snagu početkom sljedeće godine.
Nastavljaju se pregovori
O planiranim povećanjima će se svake godine pregovarati i bit će podvrgnuta analizi dok 2023. ne dosegnu ciljanih 750 eura.
Od 2015. godine, kada su socijalisti preuzeli vlast, do 2019. minimalna plaća porasla je 14 posto, s 505 na 600 eura, ali je i dalje znatno niža nego u susjednoj Španjolskoj, gdje iznosi 1050 eura.
"Plaće ipak još ne rastu tempom potrebnim da se osigura uravnotežena raspodjela dohotka", konstatiraju u vladi, dodajući da je Portugal "i dalje među zemljama s najvećim razlikama u primanjima u Europskoj uniji".
Analitičari nesigurnost radnog mjesta smatraju velikom manom portugalskog gospodarstva, čiji rast usporava od 2017. kada je zabilježilo najvišu stopu rasta u dva desetljeća u procesu oporavka od dužničke krize.