Portugal pogodio potres sličan zagrebačkom 2020. Koje su veze, sličnosti i razlike?

PORTUGAL je jučer pogodio snažan potres lokalne magnitude 5.3.

Njegov epicentar bio je u vodama Atlantskog oceana, 58 km zapadno od Sinesa, a dogodio se u ranim jutarnjim satima, točnije u 5:11 po lokalnom vremenu.

Prema informacijama Portugalskog instituta za more i atmosferu (IPMA), njegov hipocentar bio je na dubini od 21 km, a uzrokovao je značajno podrhtavanje tla na velikom području.

Probudio ljude u Španjolskoj i Africi

Ono je bilo najizraženije oko Lisabona, Setúbala i Sinesa. Mnogi stanovnici probudili su se u panici, a prijave o osjetu potresa stigle su iz udaljenih dijelova Portugala, kao što je Porto, pa čak i iz susjednih Španjolske i Maroka. Primjerice, u Casablanci su mnogi osjetili dovoljno jako podrhtavanje da se probude iz sna.

Prema Euro-mediteranskom seizmološkom centru i Američkom geološkom institutu (USGS), ovaj je potres bio najjači u Portugalu od 2009., kada je na južnoj obali zemlje zabilježena magnituda 5.6.

Nema ozbiljnih šteta

Iako je uznemirio stanovnike, prema službenim izvješćima, nije zabilježena značajna materijalna šteta niti su prijavljene žrtve. Nacionalna agencija za hitne slučajeve i civilnu zaštitu (ANEPC) zabilježila je brojne pozive građana koji su bili u panici i tražili informacije o situaciji.

José Miranda, zapovjednik iz ANEPC-a, rekao je da su primili mnogo poziva, posebno od ljudi koji su željeli znati što se događa i što bi trebali učiniti.

"U ovom trenutku još nismo uspjeli izbrojati koliko je bilo poziva", rekao je istaknuvši da nisu primili informacije o žrtvama ili većim štetama.

"Trenutno imamo samo informacije o situaciji u jednoj ulici u Sesimbri, gdje se procjenjuju moguće pukotine na zgradama", dodao je.

Sličan kao zagrebački, ali udaljeniji i dublji

Naša seizmologinja Iva Dasović s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kaže da je portugalski potres bio slične magnitude kao zagrebački, no dogodio se na većoj dubini, što znači da se na površini malo slabije osjetio.

"Budući da je bio dublji, valovima je trebalo više vremena da dođu do površine, te su usput izgubili malo više energije", kaže zagrebačka seizmologinja.

"Druga važna stvar je da se dogodio oko 45 do 50 kilometara od obale. To je otprilike udaljenost između Zagreba i Petrinje ili Zagreba i Karlovca. Znamo da u Karlovcu i Petrinji, na primjer, nije bilo štete od zagrebačkog potresa. Prema podacima EMSC-a, osjet potresa, odnosno njegov intenzitet u najbližim mjestima, primjerice u Sinesu, bio je oko 4 do 5 stupnjeva Europske makroseizmičke ljestvice. To je granična jakost. Na stupnju 5 već se mogu dogoditi nekakva oštećenja, uglavnom u obliku nekih pukotina na starijim i slabije građenim građevinama. Stoga se šteta od ovog potresa zapravo ni ne očekuje. Sigurno je prestrašio ljude, ali veće štete ne bi smjelo biti", tumači Dasović.

Nije bio dovoljno jak za tsunami

Stručnjaci su procijenili da potres nije bio dovoljno jak da bi izazvao tsunami na atlantskoj obali Europe ili Sjeverne Amerike.

Dasović kaže da se tsunamiji ni ne očekuju od potresa te jačine.

"Za tsunami bi trebao potres magnitude oko 7. Osim toga, potres je bio dosta duboko u moru. Takva kombinacija jakosti i dubine ne može uzrokovati tsunami", rekla je za Index Dasović.

Sudaranje Euroazijske i Afričke tektonske ploče

Portugal, a posebno njegovo južno područje i Azori, leži blizu granice između Euroazijske i Afričke tektonske ploče. Potresi u tom području uglavnom su rezultat sudara Euroazijske ploče s Afričkom, pri čemu se Afrička polako pomiče prema sjeveru i podvlači ispod Euroazijske. Ovaj proces uzrokuje nakupljanje naprezanja u kori i savijanje stijena, što povremeno dovodi do oslobađanja energije u obliku potresa.

Granica između ovih dviju ploča prolazi jugozapadno od Portugala i proteže se Atlantskim oceanom prema Azorima.

Dasović kaže da je to područje "umjereno seizmički aktivno, što znači da su potresi relativno česti iako većina njih nije dovoljno snažna da bi izazvala velike štete ili da ih ljudi osjete".

Veliki potres u Lisabonu 1755.

Najnoviji potres mnoge je podsjetio na povijesnu tragediju koja je zadesila Lisabon 1. studenoga 1755. Tada ga je pogodio jedan od najrazornijih potresa u povijesti s procijenjenom magnitudom između 8.5 i 9.0. Taj potres, poznat kao Veliki lisabonski potres, izazvao je katastrofalne posljedice, uključujući požare i tsunami, koji su uništili velik dio grada. Procjenjuje se da je u toj kombiniranoj katastrofi poginulo najmanje 50.000 ljudi, od kojih oko 10.000 u Maroku.

Veliki lisabonski potres imao je dubok utjecaj na društvo, filozofiju i znanost tog doba, a poslužio je i kao poticaj za razvoj moderne seizmologije.

Potresi poput lisabonskog su rijetki

Dasović kaže da su potresi poput tog u Lisabonu rijetki.

"Takvi veliki potresi događaju se dosta rijetko. U 20. i 21. stoljeću bilo ih je možda 10-ak, i to u cijelom svijetu, uključujući one u Čileu, na Aljasci, Sumatri, Japanu... To su bili potresi magnitude iznad 9. Takvi potresi mogu biti razorni i na velikim udaljenostima. Lisabonski potres uzrokovao je jak tsunami, a gradnja u to vrijeme nije bila naročito solidna. Zbog toga je bio tako razoran", tumači.

Može li novi potres aktivirati stari rasjed?

Dasović kaže da je teško reći može li jučerašnji potres uzrokovati jači potres u blizini, pogotovo onakav kakav je 1755. godine pogodio Lisabon.

"Zapravo se ne zna pouzdano što se dogodilo 1755. i gdje", ističe Dasović.

"Današnja literatura kaže da je taj potres imao epicentar oko 270 km jugozapadno od ovog, što nije mala udaljenost. Takva predviđanja bila bi samo špekulacije. Novija istraživanja pokazuju da je ovaj prostor vrlo složene tektonike pod utjecajem sudaranja Afričke i Euroazijske ploče, ali i razdvajanja Euroazijske i Sjevernoameričke tektonske ploče na Srednjoatlantskom grebenu", dodaje (karta dolje).

Može li potres utjecati na Hrvatsku?

Potresi u Hrvatskoj također su rezultat sudaranja Euroazijske i Afričke tektonske ploče. U Hrvatskoj se posljedice tog procesa manifestiraju duž Dinarida, planinskog lanca koji je dio šire alpske orogene zone, gdje dolazi do složenih geoloških procesa zbog pritiska Afričke ploče na Euroazijsku.

No iako su rasjedi u Portugalu i Hrvatskoj povezani istim tektonskim pločama, potresi u tim područjima uglavnom nisu izravno povezani. Tektonske ploče su golemi segmenti Zemljine kore koji se kreću, ali rasjedi u jednom dijelu ploče uglavnom nisu povezani s rasjedima u drugom dijelu.

"Osim kada su iznimno jaki, potresi u jednom području ne uzrokuju potrese u udaljenim područjima jer se energija oslobađa lokalno i obično se potroši prije nego što dosegne velike udaljenosti", tumači Dasović.