HRVATSKA od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je danas Hrvatski sabor.
Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika (za 77, šest suzdržanih, 27 protiv).
Simbolički raskid s komunizmom
Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajali su iz vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.
Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.
Nakon današnje izmjene Zakona broj neradnih dana ostaje na 13.
Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promjenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.
U kalendaru 11 spomendana
Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.
Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada, upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.
U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.
Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.
Nova sjednica počinje 27. studenoga
Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.
Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.
Produženi vikend za Sveta tri kralja, Božić i Novu godinu, Prvi maj
Ostali bi državni praznici trebali ostati isti. Nova godina 2020. pada u srijedu, Sveta tri kralja u ponedjeljak – što znači, produženi vikend. Uskrs je kao i uvijek u nedjelju i slijedi ga neradni ponedjeljak 13. travnja, Dan rada pada na prvi dan maja koji će 2020. biti petak – još jedan produženi vikend. Tijelovo je u četvrtak 11. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u nezgodnu srijedu 5. kolovoza, a Velika Gospa u bezveznu subotu 15. kolovoza.
Još je lošija situacija sa Svim svetima koji će 2020. biti u nedjelju, a samo malo bolja situacija je s Božićem koji pada u petak te Svetim Stjepanom u subotu. Novu 2021. godinu, pak, dočekat ćemo u noći s četvrtka na petak pa će oni koji pretjeraju s pićem imati dulji vikend za oporavak.