PREMA službenim podacima, u Rusiji je od početka pandemije od covida-19 umrlo oko 311 tisuća ljudi. Po tom službenom broju smrti u odnosu na veličinu populacije, Rusija je tek 32. na svijetu - daleko bolja od Hrvatske, koja se do danas popela sve do devetog mjesta, prema specijaliziranoj stranici Worldometers.
Konkretno, dok u Hrvatskoj broj umrlih na milijun stanovnika iznosi 3198, u Rusiji iznosi 2186. Službeno, vrijedi ponoviti.
Jer, prema podacima o višku smrtnosti, koji obuhvaćaju sve smrti iznad godišnjeg prosjeka (u ovom slučaju prosjeka prije pandemije), taj je broj daleko veći. Prema analizi koju je proveo neovisni ruski portal Moscow Times krajem prosinca, Rusija je od početka pandemije prije skoro dvije godine imala višak smrti (eng. excess mortality) od čak 929 tisuća.
Rosstat priznao da je od korone u studenom umrlo dvostruko više od službenog broja
Rusija je samo u studenom imala oko 115 tisuća, odnosno 82% smrti više nego u studenom 2019., prema podacima koje je objavila ruska državna statistička agencija Rosstat. U isto vrijeme, Rosstat je objavio da je 80.126 od tih 115.961 smrti viška bilo od covida-19. Međutim, to je više nego dvostruko veći broj od onog koji je za studeni prijavio ruski covid-stožer.
Rosstat je, zanimljivo, svoje podatke o višku smrtnosti i pravom broju smrti od covida-19 objavio kasno navečer 30. prosinca, na posljednji radni dan 2021. u Rusiji, nakon kojeg je cijela zemlja otišla na produljene novogodišnje praznike, do 10. siječnja. Kritičari ruskog režima, piše Moscow Times, tvrde da Rosstat i inače tempira objavu podataka koji daju negativnu sliku zemlje tako da dopre do što manje ljudi i privuče što manju pažnju javnosti.
Moskva je već otprije često kritizirana zbog umanjivanja ozbiljnosti pandemije i sustavnog podcjenjivanja broja smrtnih slučajeva od covida-19. Demografi pak smatraju da je višak smrtnih slučajeva u biti najtočnija procjena života izgubljenih zbog epidemije.
A mnogi demografi, uključujući bivšeg analitičara Rosstata Alekseja Rakšu i statističara sa Sveučilišta Tubingen Dimitrija Kobaka, kažu da bi pravi broj pandemijskih smrti u Rusiji mogao biti i veći zbog pretpandemijskog trenda opadanja smrtnosti, koja je devedesetih i početkom ovog stoljeća bila na vrhuncu. Drugim riječima, usporedba sa smrtnošću proteklih godina ignorira da bi, da nije bilo pandemije, smrtnost ove i prošle godine bila još manja.
Najveći prirodni pad od kraja Drugog svjetskog rata
Dapače, demograf Rakša je izračunao da je rusko stanovništvo između listopada 2020. i 2021. imalo najveći prirodni pad od kraja Drugog svjetskog rata. Kad je Vladimir Putin došao na vlast, sad već davne 2000. godine, Ruska Federacija imala je oko 145 milijuna stanovnika. Danas ih, ne računajući ukrajinski poluotok Krim koji je pripojila 2014., ima manje od 144 milijuna.
Kremlj je u studenom prvi put od početka pandemije priznao da je prekomjerna stopa smrtnosti izravno povezana s covidom-19. Četvrti val epidemije, koji je u Rusiji krenuo u listopadu, bio je posebno smrtonosan za zemlju, s ponovno pretrpanim bolnicama, zbog čega su brojni liječnici digli uzbunu. Zemlja je tog mjeseca bilježila 3000 smrtnih slučajeva viška dnevno.
Prema većini procjena, uključujući projekt Our World in Data Sveučilišta u Oxfordu, Rusija je do danas prestigla i SAD i izbila na neslavno drugo mjesto u svijetu po višku smrtnosti od početka pandemije, odmah iza Indije.
Ruski višak smrtnosti 2.6 puta veći nego u Americi
I zaista, kao što se vidi na gornjem grafu s OWD-a, višak smrtnosti je do jeseni 2020. bio otprilike podjednak kao u SAD-u, Brazilu i Velikoj Britaniji, ali otada ih je Rusija uvelike nadmašila, a ta razlika se od ljeta 2021. ekstremno uvećala.
Višak smrti u Rusiji na milijun stanovnika (7154) je sad više nego dvostruko veći nego u Brazilu (3284) ili SAD-u (2730), a više nego trostruko veći od onog u Velikoj Britaniji (1970).
"Rusija ima 1.04 milijuna smrtnih slučajeva viška od ožujka 2020., što je oko 240% više od prijavljenih smrtnih slučajeva od covida-19. Ovo je 1. mjesto u svijetu (za zemlje s podacima) po apsolutnom višku mortaliteta, 2. mjesto po glavi stanovnika i 9. po p-vrijednosti", napisao je izraelski statističar Ariel Karlinski u objavi na Twitteru, uz grafikone sa svojom analizom prema kojoj je Rusija druga po višku smrtnosti, iza Bugarske.
Indiju, očito, nije računao zbog nedostupnosti podataka iz te zemlje koja je također notorna po umanjivanju pravog broja smrti u pandemiji.
"Javna tajna" pravog broja smrti u Rusiji
Katastrofalnom broju smrti u Rusiji zasigurno je uvelike doprinijela slaba procijepljenost - dosad je potpuno cijepljeno samo 46.6% ukupnog stanovništva, što je manje nego i u Hrvatskoj, također notornoj po slaboj procijepljenosti (53.2%).
I Rusija je, kao i mnoge druge zemlje, početkom prošle godine polagala nade u cijepljenje kao izlaz iz epidemije, ali otpor prema cijepljenju, koji je izražen posvuda po istočnoj Europi, ovdje je bio uvećan nepovjerenjem prema vlastima i cjepivima domaće proizvodnje, od Sputnjika V nadalje. Usto, Sputnjik V se pokazao manje učinkovitim u zaštiti od težeg oblika bolesti nego zapadna cjepiva.
New York Times je još u travnju prošle godine pisao o "javnoj tajni" umanjivanja pravog broja smrti od covida-19 u Rusiji. Dok je službeni broj smrti od covida-19 do prosinca 2020. iznosio 57 tisuća, višak smrti je već tada bio više od pet puta veći: 362 tisuće. U tom je trenutku od koronavirusa umro svaki 400. Rus, u usporedbi sa svakim 600. Amerikancem. A broj je otada povećan gotovo tri puta.
Ruske vlasti inzistiraju da je diskrepancija u brojevima smrti posljedica toga što se kao umrli od covida-19 bilježe samo oni kojima je koronavirus potvrđen kao izravni uzrok smrti. No to u praksi znači da se, kako je priznao ministar zdravstva provincije Samara, osoba koja boluje od covida-19 i umre od infarkta neće uvrstiti kao žrtva koronavirusa, iako znamo da covid-19 može uzrokovati takve i slične smrtonosne komplikacije.
"Teško je pronaći razvijenu zemlju koja gore stoji u pogledu smrtnosti od covida-19", rekao je tada Rakša za New York Times: “Vlada čini sve što može kako bi izbjegla isticanje ovih činjenica.”