NA OVIM izborima birali smo čelnike 20 županija, 127 gradova i 428 općina. Treba li smanjiti taj broj? Čemu služe sve te teritorijalne jedinice? Koliko je glomazna lokalna uprava i samouprava? Funkcioniraju li županije uspješno ili Hrvatsku treba podijeliti u veće regije?
To su bile teme večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u.
Matija Posavec, međimurski župan (nezavisni), ističe da je dobio 65% glasova za župana. Na pitanje dominiraju li ideološki teme u kampanji kaže da se rad ocjenjuje kroz četiri godine. Poruka je, dodaje, bila - "budi još bolji, energičniji i zato sam okupio svoje suradnike, nema euforije i tako ćemo postaviti strategiju za sljedeći mandat".
Igor Andrović, virovitičko-podravski župan (HDZ), koji je dobio više od 60% glasova u prvom krugu, na pitanje za koga bi glasao da živi u Zagrebu kaže da nije pratio kampanju i nije uspio vidjeti tko što nudi i da vjeruje da će građani glasati po savjesti.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan (SDP), navodi da je zadržao 56.5% posto. To je, navodi, rezultat koji traži odgovornost. "Ljudi vas ocjenjuju prema onome što ste učinili, ovdje nema neke velike nacionalne politike i ljude interesiraju projekti."
Trebaju li pročelnici u Zagrebu dati mandat na raspolaganje? Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da ne trebaju.
"Pročelnici se imenuju temeljem javnog natječaja i ne smije se od njih nakon promjene vlasti tražiti da stave mandat na raspolaganje. Postoji nekoliko načina, imenovani su na neki vremenski rok, dakle istekom mandata, razrješenjem ili reorganizacijom. To nije dobra praksa jer bi pročelnici trebali biti profesionalci. Nisi svi uhljebi, ima kvalitetnih ljudi koji su se obrazovali. Lokalnu samoupravu ne bih generalizirao", dodaje.
Teritorijalna reorganizacija
Što se tiče reorganizacije, Đulabić kaže da bi se model temeljio na glavnim urbanim centrima. Regionalne jedinice, a mi u Hrvatskoj nemamo 20 jakih urbanih centara. Imamo Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.
"Kad pogledate ovu našu kartu županija, ako razgovaramo sad o tome, tu nema nikakvog kriterija osnivanja županija. Mi imamo 20 županija, mirne duše smo ih mogli imati i 18, a mogli smo ih imati i 25. Zato što kriterija nema", kaže.
"Koliko bi onda regija, tih regionalnih centara napravili? Pet. Dalmacija, Slavonija, Istra i Primorje u jednom dijelu, središnja Hrvatska i metropolitansko područje Zagreba, s obzirom na to da je to jedna specifična situacija", rekao je.
"Znate li koliko su udaljene dvije bolnice između Varaždina i Čakovca? 20 minuta", konstatirao je Mislav Togonal.
"15 km su udaljene. Pa tko će reći Međimurcima i Varaždincima da će im netko ukinuti bolnicu?"
"Ma neće im nitko ukinuti bolnicu, nego ćemo sustav racionalizirati, o tome se radi", kaže Đulabić.
Naveo je primjer Španjolske i Katalonije i rekao kako ne vidi način kako bi se, primjerice, Slavonija izdvojila iz Hrvatske. Kaže da bi trebalo biti pet regija: Dalmacija, Slavonija, Istra i primorje i centralni dio.
"Razmještaj institucija nije ključan i to su možda malo primitivni argumenti. Sustav treba racionalizirati. Ali ne mogu s ovom gospodom razgovarati tako. Ja ne vozim formulu, ja je konstruiram", rekao je.
Posavec je odgovorio.
"Riječ reforma je možda najcitiranija u javnom prostoru. Ali nitko nije rekao koji je cilj i što mi želimo postići. Grčka je krenula s teritorijalnim preustrojem i skoro je bankrotirala. Nije poanta u veličini ili broju, nego u učinkovitosti", rekao je Posavec.
"Mi moramo uvesti red u sustav i tek tada možemo govoriti o preustroju. Kada uvedemo u politiku mjerljivost, tada ćemo imati rezultate", dodao je.
O županijama
Andrović kaže da su županije preuzele poslove državne uprave.
"Radimo iste poslove koji su se radili i prije, kad su bili uredi državne uprave centralizirane od strane države.
Županije su nositelji regionalnog razvoja. Rade sustave navodnjavanja, poduzetničkih inkubatora. Puno puta se proziva da se rade dvorci, ali mi smo izgradili mini siranu, a sad će biti i sušionica povrća u vrijednosti 25 milijuna eura koja bi isporučivala sušeno povrće u Podravku", kaže.
Đulabić kaže da se ne može dobiti izbore ako se koncentrira samo na sjedište županije.
"Kad dođemo do teritorijalnog ustroja, tu se lome koplja. Jer onda nemamo 20 župana, nego pet. Ali ljudi bi podržali kvalitetne kandidate", rekao je Đulabić. Dodao je da je dobrim političarima to u interesu.
Kazao je da je sveprisutna centralizacija.
"Ministri idu kao Djed mraz okolo i potpisuju projekte vrijedne milijarde", kazao je i dodao kako se ovdje radi na principu da svatko ima čovjeka u Zagrebu koji ga može pogurati. Konstatirao je i da će se župani u studiju teško s njim složiti jer brane svoje pozicije.
SDP-ov župan Kolar: Svi pričaju o ukidanju, a ne znaju što županije rade
Kolar je rekao da svi pričaju da treba ukinuti županije. "A ne znaju što županije rade."
"Nitko nije rekao da ih treba ukinuti. Samo da im treba smanjiti broj", ubacio se Đulabić.
Kolar kaže da ovisi s koje strane stola se sjedi pa se takav stav i zauzima.
"Kako kome u određenom trenutku paše, kaže trebamo ukinuti županije, pa se počne da se treba ukinuti općine. Ako želimo ići u reformu, onda trebamo podvući crtu s koliko su općine i gradovi raspolagali, koliko su ulagali i koliko su potrošili na sebe. Osobno govorim da je ovakav sustav financiranja lokalne samouprave neodrživ. Mi smo morali dizati kredite i to je problem. Mogli bismo raditi puno više i povlačiti više europskih sredstava. Mi sami tražimo dodatne ovlasti, ali ne možemo ih provoditi bez fiskalne decentralizacije", rekao je Kolar.
"Njemačka i Danska su okrupnile svoje jedinice i vode se racionalnim ustrojstvom države i mi naprosto nemamo snage za 20 županija", smatra Đulabić.
"Sesvete sa 60.000 stanovnika i Rugvica s 8000 stanovnika. Tu su te neracionalnosti. Trebamo doći do toga da nam prosječna veličina bude oko 25.000 stanovnika. Grad Zagreb je takav kakav jest, kao i Lastovo jer je najudaljenije. Uvijek će biti ekstremno velikih i ekstremno malih, ali moramo razgovarati o prosjeku", navodi Đulabić.
U 128 gradova 42% svih prihoda je Zagreb, navodi Posavec.
"Županije mogu privući i više kad bi imale kapacitet za to. Mi smo imali 15 projekata u prekograničnoj suradnji koji su prošli. Država je ta koja mora uskočiti i ravnomjerno razvijati Hrvatsku", kaže Posavec.
Andrović kaže da je država pomogla županijama i ostalim jedinicama lokalne samouprave.
"Kad govorimo o ukidanju županija, trebamo imati konkretnu analizu što se smanjuje, broj ljudi, kolike bi bile uštede. Nisam vidio što su plusevi i što su minusi ako idemo na regionalne centre", kaže.
Primjer Danske
"Mi moramo postići konsenzus, ali ne bih se složio s profesorom da je to samo pitanje politike", navodi Kolar.
"To je pitanje i akademske zajednice, civilnog društva. Nakon izbora bi se trebala napraviti analiza bez dnevne politike da se dogovori kakav nam preustroj treba", kaže Kolar.
"Kada je riječ o Danskoj, digli su veličinu prosječne općine na 50.000 ljudi da bi mogli pružati sve usluge", rekao je Đulabić.
Posavec ističe: "Nagradi one koji imaju rezultate, kazni one koji nemaju."
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.