Ured pravobranitelja osoba s invaliditetom lani je uputio 412 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama, pravnim i fizičkim osobama radi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, a od 294 u 2022. prihvaćeno je i provedeno njih 101, što je nedovoljno.
Pravobranitelj Darijo Jurišić ističe kako one nisu prihvaćene i implementirane u postotku u kojem bi htjeli, a za neke, poput osiguranja pristupačnosti, potrebna su određena novčana sredstava i zahvati pa se preporuke i upozorenja prenose iz godine u godinu.
"Treba poboljšati sustav rane intervencije"
Najviše pritužbi odnosi se na prava iz socijalne skrbi, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje te rad i obrazovanje. "Ono što osobno vidim kao jednu od najvažnijih stvari koje moramo učiniti je razvijanje i poboljšavanje sustava rane intervencije, što traži međusektorsku suradnju, čega u Hrvatskoj nedostaje.
Prema osobama s invaliditetom postoji predrasuda da su za njih najvažnija područja zdravstvene skrbi i socijalne zaštite, no sva područja su jednako važna", rekao je pravobranitelj za Hinu.
Kad su djeca u pitanju puno ovisi o angažiranosti roditelja i njihovoj snalažljivosti, a rana intervencija smanjuje opseg mogućeg invaliditeta te osigurava veću samostalnost osobe. Jurišić ističe Grad Zagreb kao pozitivan primjer ostvarivanja pristupačnosti u brojnim područjima, čemu pridonosi i postojanje posebnog odjela koji se bavi potrebama osoba s invaliditetom.
Osnovnu školu upisalo 26.490 učenika, a srednju svega 5468
Pravobranitelj navodi kao se dobar dio preporuka i upozorenja iz 2022. koji nije prihvaćen odnosi na sustav odgoja i obrazovanja. Roditeljima s djecom s teškoćama u razvoju veliki je izazov upisati dijete u vrtić, a kada ih upišu, dobiju ograničeno vrijeme boravka u vrtiću.
Jako malo učenika s teškoćama u razvoju upisuju srednju školu nakon osnovne pa je tako u upravo završenoj školskoj godini osnovnu školu upisalo 26.490 učenika s teškoćama u razvoju, a srednju njih 5468. Većina obrazovnih ustanova nije prilagođena osobama s invaliditetom, a profesori nisu dovoljno educirani za rad s njima, kaže pravobranitelj.
Tu su od velike pomoći asistenti u nastavi, no problem je što nije riješen njihov radno-pravni status. Ured pravobranitelja stoga se zalaže da oni postanu zaposlenici sustava te da u pravima budu izjednačeni sa zaposlenicima.
Zastarjeli obrazovani sustav, samo jedan posto visokoobrazovanih
Jurišić ističe i problem zapošljavanja, u registru je upisano oko 650.000 osoba s invaliditetom, koji čine 17 posto stanovništva, a zaposleno je njih svega oko 17.000. Ta brojka, naglašava Jurišić, iz godine u godinu raste, ali nedovoljno, a među njima je svega jedan posto visokoobrazovanih.
"Problem je što osobe s invaliditetom obrazujemo za zanimanja koja danas više nisu potrebna na tržištu rada, poput pomoćnih i administrativnih te zanatskih i strukovnih zanimanja", istaknuo je.
Centri za profesionalnu rehabilitaciju rade na tome da te osobe ostanu u svijetu rada, što je ključno za njihovu socijalizaciju i kvalitetu života.
"Dugo se čekalo na zakon o asistenciji"
Pravobranitelj ističe i da su osobe s invaliditetom jako dugo čekale na konačno donesene zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu.
Kaže kako je kod inkluzivnog dodatka najveći izazov izdati 150.000 rješenja tijekom ove godine, no sve će osobe, bez obzira na datum izdavanja rješenja, inkluzivni dodatak dobiti za cijelu godinu.