SVAKO peto dijete u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja, a svako treće onog internetskog putem društvenih mreža, upozorila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević na okruglom stolu održanom u Osijeku.
Pravobraniteljica je na skupu "Vršnjačko nasilje u školi - od prevencije do reakcije: Možemo li bolje?" istaknula kako moramo biti svjesni da je tjelesno i psihičko nasilje sveprisutno među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i verbalno nasilje u grupama među djecom na društvenim mrežama.
"Različiti oblici nasilja među djecom su sveprisutni, o tome nam govore djeca, roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici", rekla je Pirnat Dragičević i dodala da djeca ponekad govore kako imaju osjećaj da su odgojno-obrazovni djelatnici nedovoljno osnaženi, odnosno nisu dovoljno aktivni u rješavanju tih problema.
"Važna je dostupnost preventive svim školama i djeci"
Naglasila je kako je, kao i za rješavanje ostalih problema, prevencija najvažnija i za rješavanje problema vršnjačkog nasilja, istaknuvši da je u odgojno-obrazovnim ustanovama prepoznat problem te se prevencija počela provoditi, ali nije u dovoljnoj mjeri učinkovita.
"Važno je da preventiva bude dostupna u svim školama i svoj djeci, što sada nije slučaj jer nije jednako dostupna za svu djecu. Važno je osnažiti i odgojno-obrazovne djelatnike i sve one koji su kontaktu s djecom, poboljšati prepoznavanje pokazatelja koji upućuju na moguće nasilje", ustvrdila je pravobraniteljica.
"Nasilje kod djece ne nestaje preko noći"
Napomenula je da nasilje kod djece ne nastaje preko noći, da se nijedno dijete ne rodi nasilno, već je nasilje koje ispoljava zapravo rezultat nekog njegovog vapaja za pomoć, odnosno njegova nemoć i poziv odraslima na reakciju.
"Važno je takvu djecu prepoznati kako ne bi došlo do nasilja, jer kada jednom dođe do nasilja, potrebno je pružiti pomoć djetetu koje je počinilo nasilje, naravno i djetetu koje je žrtva nasilja i djeci koja su svjedočila nasilju", poručila je Pirnat Dragičević i zauzela se za multisektorsku, odnosno interdisciplinarnu suradnju, bolju suradnju škola, centara za socijalnu skrb i policije.
Tena Velki s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti kazala je kako dosadašnja iskustva pokazuju da je najslabija karika suradnja roditelja i škole, važnim ocijenivši da prevencija treba biti sustavna iz godine u godinu jer su bolji rezultati kada se provodi kontinuirano i kroz duže vremensko razdoblje.
Viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje Alma Rovis Brandić upozorila je da je Slavonija slabo pokrivena socijalnim pedagozima, upozorivši da Vukovarsko-srijemska županija nema nijednog stručnog suradnika, socijalnog pedagoga, iako se zna koliko je to bolno područje, a tim kadrom slabo je pokrivena i Osječko-baranjska županija.