Foto: Hina, 123rh
Hrelja: Odakle državi novac ako svi isele? Pa iz poreza, ljudi, iz poreza!
Jedan od gostiju emisije, demograf Stjepan Šterc u jednom je trenutku upitao što će se u Hrvatskoj dogoditi ako 500 tisuća ljudi koji rade i koji održavaju mirovinski sustav iseli.
Silvano Hrelja ponudio je dva odgovora.
"Pa ostvarit će mirovinu u Njemačkoj. Tamo ima milijun otvorenih radnih mjesta", rekao je Hrelja.
Šterc se nije dao. "Ajmo polako, ako projekcija kaže da će u sljedećih deset godina Hrvatsku napustiti 500 tisuća onih koji uplaćuju iz svojih plaća u taj sustav, što ćemo?", nastavio je...
"Ostalo će morati nadomjestiti država kao dug tim građanima koji su godinama ostvarivali svoje pravo", odgovorio je Hrelja na što ga je Šterc pitao: "Otkud?"
"Pa iz poreznih prihoda, ljudi! Zato postoji država. Iz poreznih prihoda, za to služi država. Ovo je socijalna država, nije liberalna država", ispalio je Hrelja.
U Hrvatskoj trenutačno radi oko 1.4 milijuna ljudi te se broj zaposlenih gotovo izjednačio s brojem umirovljenika.
Kada u obzir uzmemo i loše demografske trendove, odnosno negativni prirodni prirast i iseljavanje, zbog kojeg Hrvatska gubi nekoliko desetaka tisuća stanovnika godišnje, pitanje je hoće li budući umirovljenici uopće imati mirovine koje pokrivaju osnovne životne troškove.
Novac ne pada s neba, poreze plaćaju građani
Mirovine iz tzv. prvog stupa, koji počiva na sustavu solidarnosti, zbog nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika trenutačno se dobrim dijelom financiraju iz proračuna.
S druge strane, individualizirana štednja problematična je zbog relativno niskog iznosa koji će prosječan umirovljenik akumulirati tijekom radnog vijeka, kao i promašenih ulaganja mirovinskih fondova koji preko 70 posto ulažu u državne obveznice te brojnih upitnih ulaganja u hrvatske kompanije poput Leda.
Loš omjer umirovljenika i radnika rezultirao je niskim mirovinama postojećih umirovljenika. Naravno, kada za jednog umirovljenika "doprinos" plaća samo jedan radnik, mirovina ne može biti velika. Budući umirovljenici mogu očekivati da će situacija biti još gora, s još nepovoljnijim omjerom i nižim mirovinama.
No Hrelja u tome ne vidi problem, jer će se, kako kaže, iseli li 500 tisuća ljudi, mirovine plaćati iz poreza. Na Hreljinu žalost, novac koji se kroz poreze slijeva u državni proračun, bila država "socijalna" ili "liberalna" ili "neoliberalna", ne pada s neba, nego ga plaćaju ljudi - radnici i poduzetnici - koji u toj državi žive.
Ako je manje ljudi, manje je i novca od poreza. Ako povećamo poreze, manje je ljudi, jer propadaju biznisi, gase se poslovi i ljudi odlaze u inozemstvo, u zemlje s jačim ekonomijama. To nam se upravo sada i događa.