SABORSKI zastupnici raspravljaju danas o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse o stanju sudbene vlasti u 2019., koji tvrdi kako broj neriješenih predmeta lagano pada te da je ažurnost sudova zadovoljavajuća i da stanje nije katastrofalno kako se nastoji prikazati.
U 2019. zaprimljeno je 1.289.716 predmeta, rješavano ih je oko 1.700.000, riješeno 1.215.959, a neriješeno 471.348, izvijestio je Sessa, dodajući kako se bilježi povećan broj predmeta u odnosu prema 2018. Podsjetio je kako u Hrvatskoj ima 66 sudova, 1712 sudaca, najviše u dobi između 50 i 65 godina, te da je na njima zaposleno 6593 djelatnika. Bilježi trend smanjenja broja sudova i sudaca, a proračun sudstva u 2019. bio je 1,311 milijardi kuna i nešto je veći nego 2018.
Najveći dio proračuna za pravosuđe otpada na plaće zaposlenika
Za ubrzanje sudova bilo bi potrebno mijenjati Zakon o parničnom postupku, smatra Sessa. Napomenuo je kako se uspješnost rada sudova iskazuje kroz broj primljenih i riješenih predmeta. Vezano uz Ovršni zakon, Sessa je rekao kako je rasteretio sudove u znatnoj mjeri za više od milijun ovršnih predmeta iako mnogi na kraju ipak završe na sudu.
Najveći dio proračuna za pravosuđe (oko 80 posto) otpada na plaće zaposlenika, rekao je Sessa, navodeći kako ima potreba za više radnog prostora, a najteže je stanje sa sudom u Sesvetama za koji je potrebno graditi novu zgradu. U 2019. zabilježeno je ukupno 5475 predstavki na rad sudova, ili 0,32 posto, što pokazuje da ne postoji velik broj predstavki s obzirom na broj predmeta.
Sessa je također rekao kako nema komentara na napis "Jutarnjeg lista" po kojem je poslao dopis glavnoj tužiteljici Zlati Hrvoj Šipek i predsjednicima sudova da od "sporih sudaca" zatraže očitovanje.
Kritika Dalije Orešković
Dalija Orešković (Centar) ustvrdila je kako je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju u sudbenoj vlasti jedno od najgorih koje je pročitala u Saboru. Na dnu smo po povjerenju građana u pravosuđe, a kao najveći problem istaknula je nesposobnost, podkapacitiranost i nezainteresiranost onih koji ga vode. Poručila je predsjedniku Vrhovnog suda Sessi da je trebao dati analizu i prijedloge za rješenja problema, a ne samo tablice i statističke podatke.
"Trebali ste reći tko drži hrvatsko pravosuđe u šaci", istaknula je Orešković i dodala kako u tom izvješću nije gotovo ništa rečeno o stegovnoj odgovornosti sudaca. "Nonšalantno pokušavate uvjeriti javnost kako problema u pravosuđu nema, disfunkcionalnosti i neučinkovitosti", poručila je Orešković nabrajajući slučajeve Milana Bandića, Tomislava Horvatinčića i Nadana Vidoševića.
"Potrebni su čisti i jasni standardi i očuvanje neovisnosti", istaknula je, dodajući kako se u pravosuđu skriva prljavo rublje umjesto da se pere. "Sa slabim i neučinkovitim pravosuđem Hrvatska ne može naprijed, a jedan od onih koji ga čine takvim je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa", ustvrdila je Orešković.
Na njezin istup reagirao je Branko Bačić, koji je rekao kako laže i vrijeđa, da je u "političkim pelenama" te da je kao relativno nepoznata odvjetnica skromnog znanja došla na čelo važne institucije čije su mnoge odluke poništene .
Miro Bulj ga nazvao štetočinom
Marija Jelkovac (HDZ) upitala je što je sa sudskim postupcima za ratne zločine, a Sessa je odgovorio kako su to najsloženiji mogući postupci i da zato traju jako dugo. Takvi se postupci nisu dugo vodili zbog nedostupnosti okrivljenika pa smo, istaknuo je i dodao da su tražili da se vode unatoč tome i uz mogućnost ponavljanja kada se za to steknu uvjeti. "Treba povećati broj sudova koju mogu voditi takve predmete", rekao je Sessa.
Odgovarajući na upit Nikole Grmoje (Most) Sessa je rekao kako nije ni u kakvom odnosu s bivšim čelnikom GNK Dinamom Zdravkom Mamićem, kojem je izrečena pravomoćna presuda i u bijegu je od hrvatskog pravosuđa u BiH.
Zastupnik Mosta Miro Bulj (Most) smatra da je Sessa odgovoran za loše stanje u pravosuđu. Nazvao ga je štetočinom i pozvao da podnese ostavku, na što je Sessa uzvratio da saborski poslovnik, koliko mu je poznato, ne dopušta vrijeđanje.
Zvonimir Troskot upitao je Sessu zbog čega predmeti na Trgovačkom sudu stoje i po sedam godina.
Dražen Bošnjaković (Klub HDZ-a) smatra kako činjenica da je hrvatsko pravosuđe lani zaprimilo 1,2 milijuna predmeta i još više ih riješilo ipak pokazuje da postoji povjerenje u njega, a daju se paušalne ocjene kako u pravosuđu nitko ništa ne radi. Činjenica je da je za 20 posto veći priljev predmeta na općinskim sudovima, među ostalima i zbog tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima. Pravosuđu je potrebna edukacija, modernizacija i kvalitetno upravljanje, poručio je.
Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) poručio je kako ne može poduprijeti kopiraj - zalijepi statističko izvješće, koje je trebalo upozoriti što se pogrešno čini u području zakonodavnih izmjena i na kvalitetu odnosa sudbene i izvršen vlasti. Istaknuo je kako je Hrvatska u Europskoj uniji druga po broju neriješenih predmeta u postupku te niska ulaganja u edukaciju sudaca.
Mišel Jakšić (Klub SDP-a) rekao je kako je potrebna reforma pravosuđa zbog niske razine povjerenja u sudstvo. Upozorio je kako je nedopustivo da bivši čelnik GNK Dinama Zdravko Mamić dan prije izricanja sudske presude pobjegne u BiH i ruga se hrvatskoj državi i pravosuđu. To pokazuje, dodao je, da zakoni ne vrijede za nekoga tko je dovoljno bogat i moćan.