Pregled 2009.: Paranoja godine - Svinjska gripa

U PROLJEĆE 2009. godine na području Meksika pojavili su se prvi slučajevi zaraze za ljude dotad nepoznatim virusom svinjske gripe (H1N1). Prema prvim saznanjima svinjska gripa se definirala kao respiratorna virusom uzrokovana bolest koja se pojavljuje kod svinja, te u većem broju slučajeva nije smrtonosna. Također smatralo se da se svinjska gripa tek u rijetkim slučajevima može proširiti na ljude. Virus svinjske gripe je, prema prvim liječničkim saznanjima, mješavina ptičje gripe iz Sjeverne Amerike, svinjske gripe iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije, te ljudskog virusa.

Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperature, respiratorni simptomi kao što su kašalj ili curenje nosa, grlobolja te drugi simptomi kao što su bolovi u tijelu (osobito bolovi u mišićima), glavobolja, zimica, slabost i povraćanje ili proljev (nije tipično za gripu ali prijavljeno u slučajevima zaraze novim tipom virusa gripe).

Prvi potvrđeni slučaj zaraze svinjskom gripom zbio se u gradiću La Gloria, Veracruz u Meksiku, kada je 2. travnja 2009. obolio 4-godišnji Édgar Enrique Hernández. On se danas smatra "nultim pacijentom", ali se u međuvremenu potpuno oporavio od posljedica zaraze. Od ranog ožujka je gradićem harala gripa koja je zahvatila 60 posto lokalnog stanovništva, no nije uočen niti jedan drugi slučaj svinjske gripe.

U Meksiku pokrenuta lavina

Isprva je utvrđeno da ovaj virus gripe najčešće pogađa osobe između 20 i 40 godina, što je atipično za gripu koja uglavnom pogađa mlađu djecu i starije osobe, kao i da se nakon početnih simptoma može razviti u tešku upalu pluća. Liječnici su upozorili građane na važnost osobne higijene i redovno pranje ruku, te izbjegavanje kontakta s većim brojem ljudi.

Sredinom travnja 2009. godine u Meksiku je zabilježen broj od više od 1.000 zaraženih te 68 mrtvih od posljedica zaraze što je pokrenulo lavinu panike kako u političkim tako i u zdravstvenim krugovima. Nakon izbijanja svinjske gripe u Meksiku na ulice Mexico Cityja izašla je vojska, koja je građanima dijelila kirurške maske u nadi da će na taj način spriječiti pandemiju. Sva su masovna događanja u tom gradu od 20 milijuna stanovnika otkazana te nisu održani događaji poput koncerata i nogometnih utakmica. Zatvorene su škole i muzeji.

Nakon prvih slučajeva zaraze u Meksiku pojavili su se i prvi slučajevi zaraze u SAD-u. U New Yorku je zaražena skupina učenika iz srednje škole u Queensu čime je virus zakoračio na američko tlo.

Širenje svinjske gripe na sjevernoameričkom kontinentu komentirao je u travnju i hrvatski minister zdravstva Darko Milinović, koji je tada rekao da ne treba brinuti zbog svinjske gripe. Milinović je tada tvrdio kako Hrvatska blisko surađuje s Europskom komisijom, koja bi nas na vrijeme obavijestila kad bi postojala mogućnost širenja virusa na ovim prostorima.

Svinjska gripa stigla u Europu

Nekoliko dana nakon što je u Meksiku stanje proglašeno alarmantnim, prvi europski slučajevi zaraze virusom svinjske gripe su se pojavili u Španjolskoj u pacijenta koje se vratio s putovanja iz Meksika.  “Nije moguće predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati, ali ova vrsta virusa može dovesti do pandemije”, rekla je generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Chan, a samo nekoliko dana kasnije zamjenik glavnog direktora WHO-a Keiji Fukada je rekao da se zaraza više ne može zaustaviti. Nedugo nakon toga zaraza se proširila na sve kontinente. Istovremeno, u Meksiku iz kojeg je virus potekao broj zaraženih osoba uvelike se smanjio, a u SAD-u se povećao.

Američki znanstvenici su početkom svibnja objavili da prijetnja od pandemije i nije tako ozbiljna koliko se činilo, jer “virus svinjske gripe vjerojatno nije ništa opasniji od virusa obične gripe te je puno bezopasniji od ptičje gripe kod koje je postotak smrtnosti bio oko 70 posto”.  Ipak, unatoč smirivanju situacije od strane znanstvenika američki predsjednik Barack Obama objavio je da je Kongresu uputio zahtjev za izglasavanjem odluke o izdvajanju 1,5 milijarde dolara koja će, ako to bude potrebno, biti utrošena za razvoj cjepiva kojim će se uspješno liječiti posljedice zaraze virusom H1N1.

Australski znanstvenik Adrian Gibbs koji je surađivao na izradi lijeka protiv gripe Tamiflua, izjavio je da je jedno od najjednostavnijih objašnjenja za svinjsku gripu to kako je virus slučajno evolvirao u jajima koje znanstvenici koriste za uzgoj virusa, a proizvođači lijekova za pravljenje cjepiva.

U Ukrajini stanje kritično

Austrijska novinarka Jane Burgermeister nedavno je kazneno prijavila Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Ujedinjene narode (UN) i nekoliko visokih korporativnih i američkih državnih dužnosnika zbog urote, zavjere, bioterorizma i zločina protiv čovječanstva. Novinarka je državnom tužiteljstvu u Beču podnijela tužbu u kojoj farmaceutske kompanije tereti za proizvodnju i raspačavanje biološkog oružja za masovno uništenje. Tvrdi i kako ima dokaze da su virusi ptičje i svinjske gripe namjerno pušteni kako bi kompanije profitirale na cjepivu pa je najavila kako će od američkog sudstva tražiti zabranu obaveznog cijepljenja protiv svinjske gripe.

Gotovo mjesec dana nakon izbijanja virusa H1N1 u Meksiku pojavili su se prvi slučajevi zaraze u regiji. Naime, u Mađarskoj je identificiran prvi oboljeli od svinjske gripe. Sredinom lipnja i u Sloveniji je registriran prvi slučaj svinjske gripe u pacijentice koja se vratila s putovanja iz New Yorka, a 19-godišnji student prvi je oboljeli crnogorski državljanin. Nakon Crne Gore prve zaraze virusom pojavile su se i u susjednoj Srbiji, gdje je registrirano deset slučajeva zaraze u osoba koje su doputovale iz inozemstva. Potom se virus proširio na Makedoniju i BiH. Ukupna brojka preminulih slovenskih državljana u 2009. godini zaustavila se na osam. Nakon smrti četverogodišnjeg djeteta iz Velike Kladuše broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zarazom virusom H1N1 u BiH popeo se na 11.

Najugroženija europska zemlja prema podacima WHO-a je Ukrajina u kojoj je zaraženo više od milijun i pol građana, a gotovo 400 je preminulih.

Svinjsku gripu u Hrvatsku donijela turistica iz Australije

Prvi slučaj svinjske gripe pojavio se u Hrvatskoj početkom srpnja. Riječ je bila o 60-godišnjoj australskoj državljanki koja je doputovala u Split. Ovu informaciju službeno je potvrdio i ministar zdravstva Darko Milinović. Sljedeća dva slučaja bila su u Zagrebu i Karlovcu i u oba slučaja se radilo o osobama koje su doputovale iz inozemstva. Virus se ubrzo počeo širiti te su svakodnevno pristizale nove vijesti o sve većem broju zaraženih. Nakon povratka s maturalnog putovanja zaraženo je bilo više riječkih, splitskih, vinkovačkih i imoćanskih maturanata.

“Hrvatska se ne treba bojati virusa svinjske gripe, a novo cjepivo protiv H1N1 virusa imat ćemo među prvima”, poručio je ministar zdravstva Darko Milinović još u proljeće kad je svinjska gripa počela izbijati. Cjepivo je u Hrvatsku stiglo 24. studenoga, a cijepljenje je započelo 27. studenoga.

Cijepljenje se, preporučuje u prvom redu kroničnim plućnim bolesnicima koji boluju od astme, kroničnog bronhitisa, KOPB-a, trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće, djeci s kroničnim bolestima u dobi od šest mjeseci do tri godine i ekstremno pretilim osobama. Ipak, s dolaskom cjepiva, hrvatski građani nisu pohrlili prema svojim liječnicima već su u velikom broju odlučili ne primiti cjepivo. Razlog tome je činjenica da pacijenti pri cijepljenju sami preuzimaju odgovornost za eventualne posljedice jer cjepivo, prema nekim informacijama, nije dovoljno testirano. Ispitivanje koje je provedeno tek nekoliko dana nakon dolaska cjepiva u Hrvatsku je pokazalo da se visokih 78 posto ispitanika ne želi cijepiti.

Prema riječima imunologa Srećka Sladoljeva “cjepivo nije potencijalno već sigurno opasno zbog kombinacije snažnog imunostimulatora (skvalen) u cjepivu i prirode samog virusa. H1N1 je izrazito imunogeničan. Ako cjepivo k tome primi zdravi, mladi organizam, koji je imunološki superioran virusu, postoji dokazana opasnost od kasnijeg nastanka teških autoimunih bolesti poput multiple skleroze, lupusa, reumatoidnoga artritisa i amnijske lateralne skleroze”. Dodatno je sumnju u cjepivo razbuktao i ministar Milinović koji se nije cijepio kad je cjepivo stiglo, ali je, nakon pritiska javnosti, ipak pristao primiti cjepivo.

Sin ministra Milinovića također obolio od svinjske gripe

Prvi smrtni slučaj na području bivše Jugoslavije dogodio se u Srbiji gdje je preminula 46-godišnja žena. Deset dana kasnije u Hrvatskoj je preminuo Luka Matovac, prvi pacijent zaražen virusom H1N1. U splitski KBC pacijent je primljen deset dana ranije s visokom temperaturom, otežanim disanjem i obostranom upalom pluća. Zbog vrlo teškog stanja prebačen je s Odjela za infektivne bolesti na JIL i priključen na respirator. Zaraženi je umro od višeorganskog zatajenja.

Druga hrvatska žrtva svinjske gripe je trogodišnja djevojčica koja je bolovala od leukemije. Djevojčica je primljena s temperaturom i bila je malaksala, te joj je dijagnosticirana akutna leukemija. Još istog dana je preminula, a kasnije je utvrđeno da je bila zaražena i virusom H1N1. No, to nitko nije rekao njenim roditeljima, koji su bili zgroženi kad su na internetu pročitali pravi uzrok smrti svoje kćeri.

Istoga dana, i u 17-godišnjeg sina ministra Darka Milinovića je dijagnosticirana svinjska gripa. Marku dijagnosticiran blaži oblik zaraze virusom H1N1 zbog čega nije dobio nikakvu terapiju.

U razmaku od dva dana, u Bolnici sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici u Zagrebu preminuo je 62-godišnji muškarac koji je bolovao od dijabetesa, a bio je zaražen i virusom H1N1. U tom trenutku u Hrvatskoj je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, bilo zaraženo 2.500  ljudi. Četvrta zabilježena žrtva je 33-godišnji muškarac koji je bio sasvim zdrav prije nego se zarazio svinjskom gripom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukupan broj preminulih od svinjeske gripe zaključno sa prosincom 2009. godine iznosio je 22 osobe. Prema procjenama virusom je zaraženo 45.000 hrvatskih građana.

Nakon što je zaraza virusom svinjske gripe odnijela prve žrtve u Hrvatskoj, među građanima je zavladala panika. U rekordnom vremenu nestale su zalihe cjepiva protiv sezonske gripe iako su liječnici objasnili da cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od virusa H1N1.

Izrežirana predstava?

Sumnje u “izrežiranost” svinjske gripe probudile su se kada je dan nakon što je WHO proglasio pandemiju svinjske gripe, švicarska farmaceutska tvrtka Novartis AG izvijestila kako su pronašli cjepivo i kako su prve injekcije već spremne za kliničko testiranje i kako će masovna proizvodnja započeti ubrzo. Sumnje su bile utoliko veće jer je s prvim slučajevima zaraženih iz farmaceutskih kompanija najavljeno da će "za proizvodnju cjepiva trebati minimalno šest mjeseci". 

I kompanija Baxter je uključila svoje pogone u izradi cjepiva. U Baxteru "slučajnost" da je cjepivo odjednom tako brzo dostupno čim je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju, opravdavaju riječima: "Usavršavanjem tehnologije uspjeli smo dvostruko smanjiti vrijeme potrebno za proizvodnju cjepiva - umjesto 26 tjedana, sada nam je za taj proces potrebno 13 tjedana".

Prema izvještaju WHO objavljenog u zadnjim danima prosinca od pandemijske gripe umrlo je 11,516 ljudi u svijetu. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije tvrde kako je pandemija doživjela svoj vrh te se brojka mrtvih i novooboljelih sada lagano spušta.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.