HDZ-ova vlada nakon više od 15 godina pauze želi ponovno uvesti vojni rok.
Kako smo doznali iz dobro obaviještenih izvora, u MORH-u se definiraju posljednji detalji tri zasebna prijedloga nove vojne obuke. Tri prijedloga u suštini definiraju tri različita trajanja vojnog roka i ishode koji bi se trebali njime postići, a tek kada se odluči za jedan od tri prijedloga, znat će se sa sigurnošću u kojem će se smjeru ići s vojnim rokom. Naravno, ministar obrane Ivan Anušić konačnu odluku o modelu vojne obuke neće donijeti samostalno jer je riječ o političkoj odluci koja je nemoguća bez da je amenuje vlada, odnosno njen predsjednik Andrej Plenković.
Izgledno je, kako doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, da će obuka trajati tri mjeseca, no konačna odluka još nije donesena. Razmišlja se o naknadi od minimalno 700 eura mjesečno, koliko i sada imaju dobrovoljni ročnici. Vrlo je vjerojatno da bi služenje tromjesečnog vojnog roka, ili kako se to sada naziva - obuke, ulazilo u staž, što znači da bi polaznici imali i sva ona prava koja imaju zaposlene osobe.
Kao i nekoć, prije služenja vojnog roka prolazio bi se liječnički pregled i psihološko testiranje. Vojna obuka bila bi obavezna samo za muškarce, dok bi žene i dalje služile samo dragovoljno.
Oni s prizivom savjesti više ne bi služili civilni vojni rok, nego bi prolazili drukčiju obuku
Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti, naime, definirano je Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme oružje u ruke i u punom smislu prođe vojnu obuku.
No u MORH-u smatraju da bi se vojna obuka mogla proći tako da se mladiće koji se pozovu na priziv savjesti podvrgne drugačijem tipu obuke - podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe te sličnim vještinama, čime bi se izbjegla nekadašnja praksa civilnog služenja vojnog roka po domovima za starije i sličnim ustanovama, a umjesto toga bi svi dobili barem osnovnu obuku za izvanredne situacije.
Moguće je da se s vojnom obukom krene već od 1. siječnja 2025., no i o datumu se tek treba odlučiti, a to Anušić sigurno neće napraviti bez Plenkovića. Izvor iz MORH-a za Index kaže da je još dalek put da budu poznati ključni detalji o vojnom roku kada se zna da cijelu stvar treba usvojiti kao političku odluku. Da ne govorimo o velikim infrastrukturnim zahvatima u sustavu objekata Oružanih snaga, konkretno u vojarnama i smještajnim kapacitetima, što iziskuje cijeli projekt. Generalno, radi se o golemom logističkom i financijskom zalogaju, a dojam je da Plenković želi vojni rok obavezno progurati prije izbora.
Da je HDZ definitivno naumio vratiti vojni rok, potvrdio je danas i ministar branitelja Tomo Medved, koji je izjavio da je "nužno uspostaviti određene module obveznog služenja vojnog roka".
Podijeljeni rezultati ankete
Krajem prošlog tjedna u anketi smo vas pitali treba li uvesti obvezni vojni rok. Već je glasalo više od 75.000 ljudi, a rezultati su jako podijeljeni.
U trenutku pisanja ovog teksta 55 posto onih koji su sudjelovali u anketi protiv je vraćanja vojnog roka, a 45 posto je za ponovno uvođenje obveze vojne obuke.
Glasati možete i dalje.
Što će se raditi tijekom vojnog roka?
Ministar obrane Anušić prošlog je tjedna govorio što će se raditi tijekom vojnog roka.
"Postoji nešto što se zove baratanje ubojitim sredstvima. Nakon toga postoji i jedan dio koji se odnosi na znanje, taktiku, primjenjivanje taktike u određenim situacijama, bilo da se radi o obrani, napadu… Postoji i treći dio - fizička priprema", rekao je Anušić.
"Za to je dovoljno tri mjeseca, čak i ako ste u potpunoj fizičkoj nepripremljenosti. Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3200 metara, što je razina koju bi svi trebali moći napraviti", ustvrdio je ministar.
Pravog objašnjenja zašto se uvodi vojni rok nema, Anušić umjesto toga spominje spavanje na vrijeme i "puštanje loših navika"
Iako je uvođenje vojnog roka velika novost za zemlju u kojoj je obavezno služenje vojske ukinuto početkom 2008. godine, Anušić nije puno govorio o razlozima uvođenja vojnog roka. No zato je umjesto privlačenja ljudi u vojsku, što je realan interes države, počeo spominjati vojsku u kontekstu svojevrsnog odgoja mladića, što je inače odgovornost roditelja i škole.
"Moramo biti svjesni da nije vojni rok samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob. Nije njegova svrha samo odlazak u rat nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge", rekao je Anušić.
"Od spavanja na vrijeme, neimanja laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima", naveo je Anušić.