PREMIJERKA Jadranka Kosor i njena Vlada u slučaju krize sa švicarskim frankom trude se pokazati prema javnosti da baš i nisu u skladnom odnosu s "neposlušnim" bankama. No, slučaj s Privrednom bankom Zagreb odnosno Croatia osiguranjem pokazuje da zapravo žive u harmoniji u kojoj se čelnici banke ne libe pokucati na vrata ministrice financija Martine Dalić kako bi se dogovorili tko će sjediti u nadzornom odboru tvrtke te voditi mirovinske fondove.
I to unatoč proklamiranoj politici Vlade da se neće miješati u nadzor tvrtki te kako će u nadzornim odborima biti stručni ljudi "cijepljeni" od politike.
Namjerno odugovlačili Skupštinu društva
Kako je početkom prošlog mjeseca postajala realna opasnost da bi se čelni ljudi PBZ-CO-a mogli smijeniti, Prka je izveo niz akcija kako bi zadržao prevlast u Fondu, a asistirala mu je i ministrica financija Martina Dalić. Iako je trebao biti smijenjen, Radakoviću je produljen mandat do kraja ove kalendarske godine. Napravljeno je to na način da PBZ-CO-a nije organizirao Skupštinu društva na vrijeme i sukladno zakonu. Služeći se zakulisnim radnjama oko izbora članova Nadzornog odbora te odugovlačeći cijeli proces, na kraju je intervenirala HANFA koja je zaprijetila da će 1. srpnja postaviti prinudnog člana Uprave ako se ne izabere novi ili potvrdi stari u zakonskom roku.
Ministrica Dalić priznala sastanak i temu razgovora
Čelnik PBZ-a Prka hitno je sazvao sastanak kod ministrice Dalić, na kojemu je bio i Zdravko Zrinušić iz Croatia osiguranja, a na kojemu se dogovaralo da se što prije mora zaustaviti plan HANFE da instalira privremenu upravu. Tako je kao spasonosno rješenje doneseno da se Radakoviću, kojemu se spremala smjena, jednostavno produži mandat!
Zanimljivo je da ministrica Dalić taj sastanak kao i temu sastanka ne negira.
"Članovi Skupštine PBZ-CO, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom odnosno Zdravko Zrinušić i Božo Prka višekratno tražili sastanak s ministricom financija Martinom Dalić, s obzirom na djelokrug rada Ministarstva financija, a koji je konačno i održan. Na spomenutom sastanku, članovi skupštine PBZ-CO d.d. informirali su ministricu financija o problemima koji bi mogli rezultirati krizom upravljanja u PBZ-CO d.d. Ministrica financija ukazala je članovima skupštine PBZ-CO d.d., gospodinu Zrinušiću i gospodinu Prki, da su u okviru svojih ovlasti dužni poduzimati mjere kojima bi se izbjegla moguća kriza upravljanja", kažu nam u Ministarstvu financija dodajući da pitanje odlučivanja o trajanju mandata Radakovića, kao i svakog drugog člana uprave bilo kojeg društva u Republici Hrvatskoj, u domeni je odlučivanja nadzornog odbora, u ovom konkretnom slučaju Nadzornog odbora PBZ-CO d.d.
PBZ zadovoljan kako se radi...
No, produljivanje mandata odlučeno je u uredu ministrice Dalić.
U Privrednoj banci Zagreb kažu nam da su zadovoljni kako posluje PBZ-CO jer su u posljednje dvije godine povećali prinos za 8 i 9 posto. Što se tiče sporne 2008. godine, kažu da je bila kriza.
"Poslovanje svih fondova je bilo negativno. Dodatno, tijekom krizne 2008. godine, što zna cijela stručna zajednica, PBZ CO nije prodao niti jednu domaću dionicu niti je povlačio sredstva iz domaćih investicijskih fondova, te je tako bio čimbenik stabilnosti na tržištu, za što držimo da nije zanemariva činjenica. Također, tijekom te 2008. godine PBZ CO je povećao svoj tržišni udio", rekli su nam u PBZ-u.
Iako smo dva puta pitali za detalje sastanka s ministricom Dalić iz PBZ-a nam nisu htjeli dati odgovor. Pitanje su jednostavno ignorirali.
... a što zapravo kažu službeni podaci
Zanimljivo je da je sporne 2008. godine PBZ-CO imao najveći pad prinosa od svih obveznih Fondova i to za 17.45 posto, najmanji pad imao je AZ OMF s 9 posto dok su Erste Plavi i Raiffeisen imali po 13 i 14 postotni pad. Te godine PBZ-CO našao se zadnji na listi obveznih mirovinskih fondova.
Prema službenim podacima HAGENE i HANFE s datumom 31. prosincem 2010. godine PBZ-CO ima 277 tisuća članova, što je manje od AZ-ovih 561 tisuću te Raiffesenovih 482 tisuće, a imaju trideset tisuća više korisnika od Erste Plavog. Udio u tržištu PBZ-CO je 17,78 posto, a vrijednost obračunske jedinice s posljednjim danom prošle godine bila je 150.3996 dok je AZ imao 157.1319, Erste 160.7232, a Raiffesien 157.5504.