U Dnevniku HTV-a o šteti koju su prouzročile katastrofalne poplave u BiH, broju žrtava te spornom kamenolomu u Donjoj Jablanici, govorio je Nermin Nikšić, predsjednik vlade Federacije BiH.
"U ovom trenutku broj žrtava u svim ovim područjima pogođenim poplavama iznosi 21. I to je ustvari nešto što je najveća tragedija ovoga što se dogodilo na području ove četiri općine u Federaciji BiH, te prirodne katastrofe. Jer svaka materijalna šteta na kraju će se sanirati, oporavit će se prometnice, porušeni objekti i materijalna šteta, ali te ljudske živote nitko neće moći vratiti, kazao je Nikšić.
Naglasio veliku solidarnost
Nikšić je naglasio da kad se dogode ovakve katastrofe, pokaže se koliko su spremni pomoći svi u regiji i šire. "U ovom trenutku htio bih se fokusirati na regiju - koliko su ljudi solidarni jedni drugima u nevolji. Nitko ne pita ni kako se zovete, iz koje ste države i onda se često pitam zašto ne možemo takvi biti kad nije stanje ovakve potrebe", upitao se. "Jučer sam bio u prilici da obiđem ovdje centar gdje su prisutni spasioci iz Hrvatske. U tom trenutku su došli i ljudi iz Srbije, Crnogorci su se ponudili iz cijelog svijeta. Rekao bih, pogotovo iz Europe ljudi nude pomoć. Svi su jednostavno krenuli prema ovim područjima sa svojom mehanizacijom na poziv vlade, ljudi iz lokalne zajednice, sa željom da pomognu u saniranju stanja", nastavio je.
"Naravno, jako puno vremena će trebati, zato u ovom trenutku mi smo na neki način osposobili M17, žilu kucavicu kad je u pitanju Federacija, ali još nismo pustili za civilni promet zbog činjenice da se radi na raščišćavanju i promet bi sigurno usporio ono što rade službe", dodao je.
Sporni kamenolom u Donjoj Jablanici
Najveća šteta nastala je zbog velikih količina padalina, ali u Donjoj Jablanici dodatni je problem stvorio kamenolom. On je prema satelitskim snimkama sve donedavno radio, iako nije smio. Istraga je u tijeku. "Danas smo imali priliku da vidimo priopćenje prema kojem je tužilaštvo formiralo predmet da se provede istraga. Danas je iz vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na zahtjev premijerke, njihovo ministarstvo privrede objavilo kompletne spise te firme i ono što se događalo. Od 2001. godine je firma registrirana, tražila je nekoliko puta, ali koncesiju nikad nije dobila", otkrio je.
Posljednja kontrola kamenoloma bila je 2021. kada je rečeno da kamenolom ne bi trebao raditi. "Prema ovome što su objavili iz kantonalne vlade, ministar je nekoliko puta intervenirao i izrečene su kazne, prekršajne mjere. Posljednja kontrola, kako su oni rekli, bila je 2021. godine kada je inspektor koji je izvršio uvid na osnovu zapisnika koji je utvrdio da u tom trenutku kada su oni kontrolirali prema stanju na terenu, prema tome kako je bio zarastao taj kamenolom, da je njihova procjena bila da se ne radi", nastavio je.
"Ja sam odmah prvi dan razgovarao s mještanima. Jedni su govorili da je radio, drugi da nije radio. Povremeno je sigurno nekad u tom periodu od 2001. do 2021. i radio. Nadležne službe trebaju sve ispitati i ako postoji kaznena odgovornost, netko će odgovarati", rekao je.