OBJAVLJENO je da se odustaje od smanjivanja najviše porezne stope na bogate, što je bio dio poreznih reformi nove premijerke Ujedinjenog Kraljevstva Liz Truss. Tako se nakon samo deset dana odustaje od kontroverzne najave, osporavane s i ljevice i desnice.
Ministar financija Kwasi Kwarteng je najavio odustajanje od politike smanjivanja porezne stope za najbogatije na Twitteru.
"Od potpore britanskom poslovnom sektoru do smanjenja poreznog opterećenja za najslabije plaćene, naš Plan rasta postavlja novi pristup izgradnji prosperitetnijeg gospodarstva. Međutim, jasno je da je ukidanje porezne stope od 45 posto odvratilo pažnju od naše krovne misije da se uhvatimo u koštac s izazovima s kojima se naša zemlja suočava. Kao rezultat toga, najavljujem da nećemo nastaviti s ukidanjem porezne stope od 45 posto. Shvaćamo i slušali smo.", napisao je Kwarteng.
To će nam omogućiti da se usredotočimo na ispunjavanje glavnih dijelova našeg paketa rasta. Prvo, naše Jamstvo cijene energije, koje će pomoći kućanstvima i poduzećima s njihovim računima za energiju. Drugo, smanjenje poreza kako bi se novac vratio u džepove 30 milijuna vrijednih ljudi i za razvoj našeg gospodarstva. Treće, poticanje reformi na strani ponude - uključujući ubrzanje velikih infrastrukturnih projekata - kako bi se Britanija pokrenula.", zaključuje.
Odustajanje od politike koju je kritizirala ljevica i desnica, nakon njene najava se pojavili veliki problemi
Promjena politike, koju su prethodnih dana žustro branili, popuštanje je kritičarima s ljevice i desnice. Politika rezanja najviše porezne stope, koju plaćaju najbogatiji, bila je jako nepopularna među građanima Velike Britanije.
Ali u konačnici je odluka povučena zbog nezadovoljstva u samoj Konzervativnoj stranci, a veliki dio zastupnika te stranke je javno govorio kako neće podržati politiku smanjivanja poreza na najbogatije. Razlog je činjenica da će se porezni rezovi financirati zaduživanjem države u trenutku kada cijena duga raste i što rezanje najveće porezne stope izgleda kao da se prioritiziraju bogati, a zanemaruju siromašni, i to u vrijeme inflacije te rasta troškova života.
Plan za oporavak gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva nove premijerke Liz Truss izazvao je pok na tržištu, zbog kojeg je pala vrijednost britanske funte i narastao trošak zaduživanja Ujedinjenog Kraljevstva.
Bank of England (BOE), središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, bila je prisiljena intervenirati da bi se sačuvala stabilnost financijskog sustava. Pritisnuta naglim padom britanske funte i rastom cijene duga počela je otkupljivati državne obveznice, koje su u Ujedinjenom Kraljevstvu poznate pod nazivom "gilt", kako bi se stabiliziralo tržište i smanjila cijena zaduživanja.
U jednom trenutku se UK skuplje zaduživao od Grčke, države eurozone s iznosom duga od gotovo 200 posto BDP-a. Intervencijom BOE-a su se prinosi na desetogodišnje obveznice UK-a smanjili, ali još uvijek se kreću oko 4 posto. To je još uvijek više nego prinosi na obveznice većine država eurozone, pa i Hrvatske.