Foto: Hina
Kako tvrdi Prgomet, premijera je pitao što Vlada kani privatizirati, no odgovor nije dobio. Izričito je protiv privatizacije voda, šuma, zemlje i infrastrukture.
"Danas Vlada predstavlja paket reformi kojima je cilj smanjenje javnog duga. Najavljujući, pri predlaganju proračuna, kako će privatizacija državnog portfelja biti jedan od načina punjenja proračuna, pitao sam premijera što Vlada kani privatizirati, ali odgovor – nisam dobio!
Današnjoj sjednici Vlade prethodi niz odluka i izjava kako premijera tako i ministara vezano uz privatizaciju koju su bile vrlo nejasne, nepotpune a često i kontradiktorne. Brzo nakon tih najava, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, DUUDI, traži usluge savjetnika za “početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluke o privatizaciji”. I to analizu stanja u 54 državne tvrtke, što se kasnije neuvjerljivo pokušalo opravdati tek analizom radi uvida u stanje.
Prvo je pitanje, zašto se analiza radi u tvrtkama koje to isto već rade i imaju? U HEP-u, tvrde upućeni, postoje analize stanja vrijedne 30 milijuna kuna. Ako je tako, zašto raditi nove? Da netko izvana dobije mastan honorar za dokumentaciju koju već imamo? Potrošili smo 50 milijuna kuna na analizu stanja u autocestama, pa odustali od monetizacije. Tzv. Clean start koštao nas je 2,5 milijuna. Hrvatske šume su u zadnjih desetak godina naručile tri studije o restrukturiranju, vrijedne ukupno oko šest milijuna kuna, koje su ostale mrtvo slovo na papiru.
Dok uzimamo učenicima za prijevoz, razbacujemo novac na ponovljene analize. Ne znam vode li se tako multinacionalne kompanije, ali nitko to ne bi radio u vlastitoj kući.
Kako objasniti činjenicu da se traži analiza u APIS-u, koji čuva i obrađuje i raspolaže osobnim podatcima skoro svih građana Hrvatske? Je li to domovinska sigurnost i zaštita nacionalnih interesa?
„Strateške tvrtke neće u prodaju,“ kaže ministar gospodarstva. U isto vrijeme premijer tvrdi da se neće dirati samo šume i vode.
Uostalom, što su to strateška poduzeća? Po kojim je kriterijima bivša Vlada donijela odluku što jesu, a što nisu strateška poduzeća!?
Nisam protiv privatizacije, jer država nema nikakave potrebe posjedovati manje ili veće vlasničke udjele u preko tisuću tvrtki, koliko ih sada ima. Treba privatizirati državna poduzeća za koja ne postoji ekonomski ni javni interes i koja se mogu natjecati na tržištu.
Učinjena je skupa greška
Protiv sam privatizacije voda, šuma, zemlje i infrastrukture. Treba odvojiti infrastrukturu od usluge pa primjerice HŽ Infrastruktura treba ostati u vlasništvu države. Sličan je primjer i tržište telekomunikacija ili struje, gdje država upravlja temeljnom infrastrukturom, a tržištu se prepušta proizvodnja i ponuda usluga.
Doduše, ovdje je već učinjena skupo popravljiva greška: uz usluge telefonije prodali smo i vodove pa privatnik ima monopol i nikakvu obvezu ulaganja u razvoj mreže, zbog čega imamo skupe telefonske usluge i spori Internet, a podaci završavaju u drugoj državi.
Očigledno, Vlada je spremna dati novce za analizu tvrtki koje su već analizirane i hoće provesti privatizaciju, ali ne zna što bi privatizirala. A imajući na umu način na koji funkcionira, teško da ćemo uskoro dobiti odgovore. Mogao bi ih dati Hrvatski Sabor. Trebalo bi organizirati tematsku sjednicu, javnu raspravu i donijeti odluku što je to strateški bitno za Hrvatsku, što se može, a što se ne treba i ne smije privatizirati. To bi trebalo obvezivati sve vlade, bez obzira koja administracija bila na vlasti. Jer ovako ispada da svaka nova vlada radi svoju strategiju i svoj plan privatizacije. Kao da sa svakom novom vladom počinje svijet.
Tu vidim odgovornost izabranih saborskih zastupnika. Nismo izabrani svađati se oko komemoracija, voditi ratove svojih očeva već voditi brigu o budućnosti naše djece dok je oni još imaju", napisao je Prgomet.
Zatražio stanku u Saboru
Zatražio je danas i sazivanje posebne sjednice na kojoj bi Sabor raspravio najavljenu privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu i utvrdio strateška državna poduzeća koja ne mogu ići u privatizaciju.
"Vlada je najavila paket reformi, a jedna od važnijih stavki je privatizacija državnih poduzeća. To je i premijer najavio kod donošenja proračuna, tada smo pitali o kojim se firmama radi i što će se privatizirati, no do danas nismo dobili odgovor", ustvrdio je Prgomet nakon stanke u zasjedanju koju je zatražio kako bi progovorio o Vladinu planu konvergencije.
Prgomet je podsjetio da je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspisao javni natječaj za savjetnika koji bi trebao provesti neovisnu početnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu Hrvatske prije donošenja odluke o privatizaciji.
"Traži se analiza stanja u 54 državne tvrtke, a kasnije se pokušalo neuvjerljivo opravdati natječaj da se tek radi o analizi radi uvida u stanje. Zašto se radi analiza u tvrtkama koje su već analizirane", upitao je Prgomet.
Upozorio je na loša privatizacijska iskustva iz prošlosti te zatražio da Sabor na posebnoj sjednici utvrdi koja su poduzeća strateška, a koja mogu ići u privatizaciju. Ta odluka trebala bi obvezati sve vlade, a ne da svaka vlada radi vlastiti plan privatizacije, kao da od svake vlade počinje politički život u Hrvatskoj, kazao je.
O Vladinu planu reformi govorio je i laburist Tomislav Končevski, koji smatra da analizu portfelja državnih tvrtki mogu provesti i zaposlenici tih tvrtki ili DUUDI-ja.
"Reforme idu na štetu naroda"
"Vlada je najavila puno reformi, a sve idu na štetu naroda. Do sada je svaka predložena reforma značila smanjenje socijalnih prava, a od naroda se traži da da više. U kampanjama i pretkampanjama obećavali su nešto sasvim drugo", ustvrdio je Končevski.
Posebno ga smeta najava ograničavanja kruga onih koji imaju pravo na beneficirani radni staž. "Zamislite mene kao profesionalnog vatrogasca da sa 67 godina gasim požar u vašoj kući! Kuda ćete staviti zidara starijeg od 60 godina kad više ne bude mogao raditi? Kome je to interes, za koga se to radi? Meni nije jasno da mi stvarno moramo biti toliko ludi da slušamo takve gluposti već 25 godina", rekao je Končevski.
HDZ-ov Ivan Šuker uzvratio je pitanjem žele li zastupnici reforme koje su jedini put ostvarenju proklamiranih ciljeva povećanja gospodarskog rasta, te smanjenja nezaposlenosti i udjela javnog duga u BDP-u. "Vlada će danas nešto predložiti, predložit će i prolazna vremena, koja ćemo moći kontrolirati i tako zaključiti provode li se reforme uspješno", kazao je Šuker.