Na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (PGŽ) danas u Opatiji usvojen je strateški plan razvoja poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2027. godine, s analizom stanja i 16 mjera za unapređenje poljoprivrede.
Pročelnica županijskog Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alesandra Ban istaknula je da taj strateški plan donosi viziju razvoja i ciljeve koje se želi postići. Od 16 mjera u planu, 13 je namijenjeno poljoprivrednim gospodarstvima, a ostale jedinicama lokalne samouprave, znanstveno-istraživačkim ustanovama i LAG-ovima, rekla je.
Izrađen je na Sveučilištu u Splitu
Strateški plan je izrađen na Sveučilištu u Splitu temeljem javnog natječaja, a na sjednici skupštine ga je predstavio Josip Gugić, voditelj studija Mediteranska poljoprivreda, koji je ustvrdio da su najkvalitetnije poljoprivredne površine u županiji u Vinodolskoj dolini, Grobničkom polju, na otocima Susku i Unijama, Dragi bašćanskoj i Vrbničkom polju te kod Mrkoplja i na Ličkom polju u Gorskom kotaru.
Po posljednjim podacima, u PGŽ-u djeluje nešto više od 4100 poljoprivrednih gospodarstva svih tipova, najviše OPG-ova. U PGŽ-u je oko 12.500 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali je daleko najviše, oko 8 tisuća hektara, krških pašnjaka.
Mogućnosti razvoja su, između ostalog, u jačanju ruralnog turizma, a probleme mogu izazivati klimatske promjene, depopulacija i relativna društvena nespremnost na promjene i inovacije, rekao je Gugić.
Što su strateški ciljevi?
Strateški ciljevi su povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, ublažavanje klimatskih promjena, razvoj ruralne ekonomije i poticanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi, naveo je. To se namjerava provesti nizom mjera među kojima su potpora osnivanju i razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, sufinanciranje nabave poljoprivredne mehanizacije ili ograda, odnosno "električnih pastira" ili potpora znanstveno-istraživačkom radu vezanom za poljoprivredu.
U raspravi na sjednici dio vijećnika je smatrao da je ovaj plan previše općenit i da ne donosi konkretna rješenja za probleme u poljoprivredi. No većina je ocijenila da je takav plan potreban, posebno kao podloga za povlačenje novca iz europskih fondova za ove namjene.