Tim zagrebačkih arhitekata i urbanista predložio je projekt priuštivog stanovanja koji počiva na ideji da se na postojeće zgrade u zagrebačkim naseljima iz šezdesetih dogradi šesti kat s novim stanovima, ugradi dizalo i izvede energetska obnova zgrade.
Mnoge stambene zgrade u Zagrebu iz pedesetih i šezdesetih godina građene su bez dizala. "Iako imaju pet stambenih katova, proglašene su četverokatnicama kako bi se, po ondašnjim zakonima, izbjegla ugradnja dizala", kaže jedan od autora projekta, Branko Jeger, i dodaje kako je danas u tim četvrtima u privlačnim dijelovima grada kvaliteta stanovanja ispod aktualnog standarda.
"Stanarima je na višim etažama znatno otežan pristup javnim sadržajima, a posebno su osjetljive starije i invalidne osobe, obitelji s malom djecom i slični", argumentira Jeger.
Projekt se zauzima za dogradnju šeste stambene etaže od laganog konstruktivnog materijala, ugradnju vanjskog dizala prilagođenog invalidnim osobama do visine dograđenog šestog kata, a na krovu iznad šeste etaže postavljanje solarnih panela i energetsku obnovu zgrade.
Jeger je na okruglom stolu održanom ovih dana u Zagrebu pokazao primjere nekoliko zagrebačkih naselja koja bi došla u obzir. U jednom od njih, Borongaju, dogradnjom po dva stana površine do 65 četvornih metara za svaki kućni ulaz bilo bi moguće dobiti 260 novih stanova.
Govoreći o mogućnosti da projekt bude pripremljen za izvođenje, profesorica arhitekture Hildegard Auf-Franić upozorava na dvije njegove strane: urbanističku i tehničku.
"Urbanistička je vezana za Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (GUP) i ovisi o njemu, jer GUP svojim odredbama propisuje ponašanja u tim naseljima. Treba postojati suglasnost u Planu, jer se naš prijedlog ne odnosi na jednu kuću, nego na cjelinu naselja", kazala je i upozorila na to da je nadležno ministarstvo do sada dva puta vratilo GUP Zagreba na doradu.
"Bez toga nemamo definirano elementarno polazište", dodala je. Drugo pitanje je tehničke izvedbe.
"Ovo je interdisciplinarno zamišljen projekt, od urbanizma, legislative, europske, naše, pa preko tehničkih mogućnosti. Pokazali smo rješenja vezana za laganu konstrukciju, koja je verificirana od statičara s građevinskih fakulteta, zatim energetski aspekt, solarne elektrane itd. I na kraju, predstoje aktivnosti u kojima bi se trebali složiti svi stanari", objasnila je profesorica Auf-Franić.
Ona navodi da je projekt "početak upozorenja da imamo resurse u postojećim naseljima", nasuprot problemima vezanim za gradnju u novim naseljima. U novim naseljima su puno veći troškovi infrastrukture, problemi s prometom i drugo, koji su u postojećim naseljima riješeni.
Ta su naselja danas praktički u centru. A s druge strane su kvalitetna u svakom pogledu jer su infrastrukturno i prometno povezana, ozelenjena su i vrijedna. Predlagači ističu da projektom svi dobivaju. "Jedni dobivaju da im se sanira kuća, drugi dobivaju nove stanove, a sve zajedno postaje energetski, tehnički, suvremeno, bolje i korisnije nego što je to danas", objašnjavaju.
Jeger na primjeru Borongaja pokazuje da se dobivaju dva stana ili dva stana i garaža koja je za osobe s invaliditetom. "Osobe s invaliditetom ne moraju nužno biti u prizemlju, mogu biti i na šestom katu ako imaju lift", napomenuo je.
Koautor Miroslav Vili naveo je više primjera slične izgradnje stambenog fonda na području susjednih zemalja i zemalja istočne Europe, poput Estonije i slovenskog grada Ravne na Koroškem. On je to pokazao na okruglom stolu koji se trebao održati na 59. salonu arhitekture i urbanizma održanom proteklog prosinca u Zagrebu, kada je projekt predstavljen prvi put.
"Ako govorimo o priuštivom stanovanju, to znači da promišljamo sve njegove elemente od demografskih, preko bankovnih i financijskih poticaja i tako dalje, sigurno je da će na nj bolje reagirati društveni investitor, državni ili gradski", uvjerena je Auf-Franić.
Prema urbanističkoj politici i načinu na koji se odnosi prema stanovanju, smatra da bi aktualna gradska vlast u Zagrebu mogla imati smisla za projekt. Vili i Jeger smatraju da bi projekt najviše dao kad bi bio prihvaćen na razini države.