Procurio plan Scholza za kraj rata. Ni Putin ni Zelenski neće biti sretni

Foto: Profimedia

Prema talijanskom listu La Repubblica, njemački kancelar Olaf Scholz priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija. U tekstu se navodi da kancelar Scholz radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački stol, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke.

Također se spominje da je Scholz šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine - Tiringiji i Saskoj - gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD. Prema listu, Scholz upravo u rješavanju "ukrajinskog pitanja" vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.

Njemačka je ključna država Zapada

Iako su zemlje BRICS-a i mađarski premijer Orban nešto već pokušali, ova inicijativa ima puno veću težinu. Radi se o inicijativi predstavnika države koja je druga ili treća najvažnija država globalnog Zapada, ključna država Europske unije i najvažniji saveznik SAD-a na europskom kontinentu.

Ako se zemlje globalnog Juga, predvođene Kinom i Indijom, priključe Scholzovoj inicijativi, vjerojatnost za mirovne pregovore se znatno povećava. Zajedničkoj platformi jedne od vodećih zemalja Zapada, kao i zemljama globalnog Juga, bit će gotovo nemoguće suprotstaviti se.

Međutim, to nipošto ne znači da će Ukrajina ili Rusija smjesta podržati takvu inicijativu ili čak unatoč njoj nastaviti s vojnim djelovanjem. Štoviše, čelnici obiju zaraćenih zemalja već su dosad dali mnoge izjave u kojima odbijaju teritorijalne kompromise. A osim toga, Kurska ofenziva ukrajinskih snaga je dodatno zakomplicirala ideju o primirju.

Trenutna pozicija

Iako se načelno znaju početne pozicije Kijeva i Moskve kada su pregovori u pitanju, jasno je da će se, ako dođe do pregovora, morati postići kompromisi. Isto tako, vraćajući se na ofenzivu u Kurskoj oblasti, pregovaračka pozicija se mijenja. Ideju o primirju duž linije fronta Ruska Federacija ne može prihvatiti jer je linija fronta i na njenom međunarodno priznatom teritoriju. 

Iako je Ruska Federacija uvela četiri ukrajinske pokrajine u svoj sastav, postoje vojno-birokratski termini koji jasno određuju mehanizme djelovanja, uspostavljeni još u jesen 2022. godine. Tako su ove četiri oblasti koje su međunarodno-pravno ukrajinski teritorij, a Ruska Federacija ih je integrirala (iako ne u cijelosti) područja u "vojnom stanju". U Kurskoj oblasti, kao i u drugim pograničnim oblastima, Rusija je uvela "srednji nivo reagiranja". 

U tom smislu jasno je da Rusija na četiri ukrajinske regije gleda kao na objekt pregovora, ali ne na i Kursku oblast. To u Kremlju stvara određene probleme kada su mirovni pregovori u pitanju. Ukrajinska bi diplomacija mogla tražiti od saveznika, pa i od zemalja globalnog Juga, da prisile Rusiju na pregovore. 

Nema povlačenja iz Kurska

U tom slučaju Rusija ne bi imala izbora nego ili jasno pokazati da je spremna na dijalog i pregovore, čak i u nepovoljnoj situaciji na terenu, ili odbiti trgovanje vlastitim teritorijem. Zemlje koje se smatraju saveznicima Rusije, prvenstveno Kina, koja je sama više puta pozvala na pregovore, ne bi bile najsretnije tom odbijenicom. 

Kremlj se tijekom cijelog rata postavljao prema globalnoj javnosti kao strana koja je spremna na pregovore, ali s tim da se uvaže njegovi zahtjevi, kao i realnost na terenu. Međutim, sada kada je situacija na terenu nešto kompliciranija, mogućnost pregovaranja se rezolutno odbija.

S druge strane, još nije poznato koji je cilj Kijeva u Kurskoj oblasti. Ako je ideja trgovati ruskim teritorijem, to je vrlo malo izvjesno. Postavlja se pitanje za što bi Ukrajina zamijenila taj teritorij. U vojno-strateškom smislu to je tek par sela i manjih mjesta, što u ravnopravnoj razmjeni Ukrajini ne bi donijelo ništa značajno.

Također, tražiti osjetno veći komad teritorija ili neki strateški dio poput NE Zaporižje nije sasvim realna opcija. Ali svakako jest izgledno da Ukrajina ne misli prepustiti Ruskoj Federaciji zauzeti teritorij a da ništa ne dobije zauzvrat.

Kina i Njemačka ključne

Sva ta pitanja će se otvarati tek kada Scholzova inicijativa zaživi i ako ga Kina podrži. Zasad kancelar Scholz nije službeno potvrdio da ona postoji. Ako zaista postoji plan njemačkog kancelara i ako se ne radi o još jednoj PR inicijativi, onda bi se ranije spomenuta kontroverzna pitanja otvorila uz mogućnost da se i riješe. Ipak, zasad i Ukrajina i Rusija, svaka iz svojih razloga, rade na tome da se taj plan ne realizira.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.