VINKO KANDŽIJA, predsjednik Povjerenstva osječkog sveučilišta koje je nedavno zaključilo da HDZ-ovac Vice Mihanović nije plagirao doktorsku disertaciju te da ona, unatoč određenim propustima, ima nesumnjiv znanstveni doprinos i originalnost, sjedio je prije više od dvije godine u povjerenstvu beogradskog Fakulteta organizacionih nauka (FON) čiji je zaključak bio da Siniša Mali, srpski ministar financija i član Vučićeve Srpske napredne stranke, nije plagirao doktorsku disertaciju te da ona, unatoč određenim propustima, ima nesumnjiv znanstveni doprinos i originalnost.
Kandžija bio u povjerenstvima punim razumijevanja za članove vladajućih partija u Srbiji i Hrvatskoj
Ako opažate sličnost, ne griješite. Oba je puta Kandžija, profesor emeritus na riječkom Ekonomskom fakultetu, bio u povjerenstvima čija su mišljenja i zaključci išli u prilog autorima osporavanih disertacija, inače političarima iz vladajućih partija u Srbiji i Hrvatskoj.
Ipak, prije nekoliko dana beogradsko sveučilište poništilo je Malom doktorat unatoč mišljenju povjerenstva u kojem su uz Kandžiju bili profesori Dejan Erić, Tomaž Čater i Dragan Mikerević.
Tu se ne iscrpljuju kontroverze oko Kandžijina imena. Naime, Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON), nevladina i neprofitna organizacija iz Beograda posvećena evaluaciji u znanosti i visokom obrazovanju, u listopadu 2019. godine poslao je dopis beogradskom sveučilištu u kojem upozorava na svoje nalaze "o plagijarizmu pojedinih članova Stručne komisije FON-a za ocjenu plagijarizma u doktoratu Siniše Malog koji ih čine nepodobnim za obavljanje te uloge".
CEON je u dva Kandžijina članka napisana na engleskom jeziku utvrdio "plagijarizam velikih razmjera": riječ je o člancima "The Issues of Establishing a Sustainable Competitive Advantage of Croatian Enterprises" objavljenom 2001. godine u zbirci "Economics and Business in Transition: Facilitating Competitiveness and Change in the Global Environment" te "Analysis of the international agricultural trade as a factor of the world economy growth" otisnutog 2009. u časopisu Ekonomska istraživanja. U oba je Kandžija koautor.
Organizacija iz Srbije tvrdi da je Kandžija plagijator
Prvi supotpisuje s Marcelom Melerom, profesorom emeritusom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na kojem je 2018. godine Mihanović obranio disertaciju, a drugi s riječkim profesorom Markom Donadićem. Meler nije htio razgovarati o ovoj temi, u mirovini je, kaže, dok smo Donadiću poslali mail. Stigne li odgovor, objavit ćemo.
Prema CEON-u, Kandžija i koautori u oba su članka na više mjesta preuzimali pasuse iz tuđih radova bez propisnog navođenja izvora. Evo kako CEON povezuje Kandžijinu ulogu u slučajevima Mali i Mihanović:
"Kandžiji nije prvi put da štiti plagijarizam. Kao član Stručne komisije Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu odbio je prepoznati očigledan i dobro dokumentiran plagijat u doktoratu Siniše Malog. U izvještaju Kandžije i kolega zaključuje se da je doktorska disertacija Siniše Malog 'rezultat samostalnog naučnoistraživačkog i stručnog rada kandidata' te da 'iako postoje određeni propusti, oni po obujmu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne naučne doprinose i originalnost ovog rada'.
Riječ je o doktoratu koji je nakon višegodišnjeg sabotiranja nadležnih upravo ovih dana, po drugi put, konačno poništen od strane Senata Univerziteta u Beogradu. Čini se da je tolerancija profesora Kandžije na zloupotrebe konstanta njegovog akademskog nazora. Nije stoga bilo za očekivati da će postupiti drukčije ni u slučaju Mihanovićeve disertacije.
Drugo i važnije, profesor Kandžija je i sam sklon plagiranju. Od četiri njegova rada provjerena pomoću servisa iThenticate dva su obilovala plagijarizmom većih razmjera od onih u radu Mihanovića.
I treće, CEON je uputio zahtjev časopisu Ekonomska istraživanja (EI) iz Rijeke, inače indeksiranom u Web of Science, da povuče plagirani rad Kandžije objavljen u tom časopisu. Umjesto da postupi po zahtjevu, uredništvo EI-ja je proslijedilo zahtjev svom inozemnom suizdavaču (!?), da bi ovaj najprije najavio, a zatim izbjegao provesti istragu."
Disertacija Vučićeva ministra branjena na sličan način kao i Vicina
CEON prati plagiranja u znanstvenim radovima duže od desetljeća, a od svojih referenci navodi Sporazum o stručnoj suradnji sa Sveučilištem u Beogradu sklopljen u prosincu 2017. godine, kao i ugovore s približno 150 znanstvenih časopisa o provjeri originalnosti rukopisa.
Argumentacija oba Kandžijina povjerenstva vrlo je slična: ono iz 2019. godine zaključilo je da je disertacija Malog "rezultat samostalnog znanstveno-istraživačkog i stručnog rada Kandidata. Iako postoje određeni propusti, oni po opsegu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne znanstvene doprinose i originalnost ovog rada.
Stručno povjerenstvo smatra da je Kandidat ispunio sve zakonski propisane uvjete i predlaže da se Kandidat dr. Siniša Mali promovira u zvanje doktora znanosti kako bi mogao koristiti sva prava koja mu po tim propisima pripadaju".
Povjerenstvo o Mihanovićevoj disertaciji, pak, opaža da je autor "konceptom, izvedbom i rezultatima istraživanja poduzetog u svojoj doktorskoj disertaciji pod naslovom 'Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja' uspio dokazati postavljene znanstvene hipoteze i ostvariti postavljene ciljeve istraživanja.
Kandžija kaže: Štujem najviše svoj stav
Na taj je način doktorand izradio izvorni znanstveni rad i njime dao znanstveni doprinos u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju ekonomije", vjeruje povjerenstvo pod Kandžijinim vodstvom te dodaje:
"Nedostaci i propusti navedeni kod organizacije i uređivanja teksta (oznake za reference, fraze koje su nespretno prevedene ili citirane na krivom mjestu te propusti kod lektoriranja teksta) ne dovode u pitanje doktorsku disertaciju kao cjelinu niti znanstveni doprinos doktorske disertacije."
Razgovor s profesorom Kandžijom bio je vrlo zanimljiv. Prvo smo ga pitali za rad na procjeni doktorata Siniše Malog, odnosno za činjenicu da je beogradsko sveučilište, na koncu, postupilo suprotno mišljenju povjerenstva u kojem je sjedio:
"Ja to znam. Siniša Mali je bio ministar financija. To je jedan vrlo nadobudan dečko, napisao je disertaciju na neki način hvalevrijednu u ono doba i ono sve skupa bila je valentna, kome je Siniša Mali stao neću reći ne znam na što i tako dalje, to nema veze sa doktorskom disertacijom. Zašto je to poništilo? Poništilo, čujte, zaboga, moj stav je takav, a Sveučilište ima drugi stav. Štujem Sveučilište, štujem najviše svoj stav. I šta sad da napravimo?"
Dobro, to su činjenice, nije vrijednosni sud. Ili je prepisao ili nije?
A znam. Ja nisam našao toliko da je toliko prepisao da bi to osporilo vrijednost disertacije.
Znači, nešto slično kao kod Mihanovića?
Kao nešto kod Mihanovića. To je preuzimano, ali je čovjek dolje citirao, a ako je on preuzimao kompletno, onda je stavio između navodnih znakova.
Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci tvrdi da je našao u vaša dva stručna članka napisana na engleskom prepisivanje bez navođenja izvora.
Nemam ja pojma koja su to, nemam ja nijedan naslov na engleskom, to je onda netko u Beogradu, nemam pojma tko je to.
Jedan ste napisali s Marcelom Melerom.
Meler je tu, da. Pa Marcel Meler je alfa i omega iz marketinga i on je tu hvalevrijedan, to sam s njim napisao. Pa dobro.
I to na engleskom.
Ma ja nisam Englez, ja sam napisao na hrvatskomu, a onda je Marcel Meler dao nekomu prevoditi.
A drugi ste napisali s Markom Donadićem.
Marko Donadić radi u Ekonomskom fakultetu u Rijeci, on je vrlo hvalevrijedan i vrlo čestit momak. I to ti je to. On je vjerojatno onda preveo na engleski. Ja Englez nisam, ja sam Francuz.
Centar navodi nekoliko pasusa preuzetih iz različitih radova bez navođenja izvora.
I kad je to bilo? I kad je to bilo?
Oni su 2019. to uputili beogradskom sveučilištu.
A dobro, dobro. I što ćemo sad?
Hoćete da vam pošaljem?
A ne, ne, ne, ne trebate mi to, ja se sa tim ne želim zamarati. Mene to uopće ne interesira. Oni mogu kazati šta god hoće da sam ranije ovo... Pogledajte, ajmo ovako gospodine: ja sam osam godina čekao da branim moju doktorsku disertaciju. Mene su izbacili sa fakulteta jer sam kao bio sa Markom Veselicom dobar prijatelj, a nisam ga nikad u životu vidio. Nikada. I '83. godine nisam mogao doktorirati, trebalo je puno godina čekati. Neka čine šta god hoće, neka pišu. Imam sedamdeset i... kolko imam, 76 godina, ja sam u mirovini, imam dvoje unučadi, uživam sa mojim društvom. A šta da ja kažem šta netko piše? Ja na nikoga nisam u životu reagirao niti želim reagirati niti se ja želim dokazivati u bilo čemu. Ja sam ono šta jesam, moji su radovi svi dostupni, bože moj, imam preko 300 radova i sad su našli dva rada koja su takva. Dobro i šta sada?
Kandžija nam se potom zahvalio "od srca" i pozdravio nas.
O Mihanovićevoj disertaciji govori se od polovice ožujka kad je Index napisao i dokazao da je na mnogim mjestima preuzimao tuđe rečenice i čitave stranice bez pravilnog navođenja izvora. Potom smo u više navrata dokazivali i da je puna grešaka, katastrofalno prevedenih rečenica i gluposti.
>> Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat
>> Ovo su najveće gluposti iz doktorata Vice Mihanovića
>> Znate li što je Wolfscale? Ne zna nitko osim Vice Mihanovića
No, povjerenstvu pod Kandžijinim vodstvom svidio se Mihanovićev rad. Ipak, čak ni ono nije uspjelo zanemariti silne propuste, a otklonilo bi ih tiskanjem posebnog dokumenta s ispravkama i umetnulo ga u disertaciju što je u suprotnosti kako s važećim zakonima, tako i sa sveučilišnim propisima i akademskom praksom.
U davno završene disertacije - Mihanović je svoju obranio na osječkom Ekonomskom fakultetu 28. veljače 2018. godine - ne ubacuju se naknadne ispravke na što je već upozorilo nekoliko ljudi iz akademske zajednice poput Slavice Singer, Blaženke Divjak i Žarka Puhovskog, pa čak i ministar znanosti HDZ-ovac Radovan Fuch. Originalan prijedlog o naknadnom popravljanju Mihanovićeva rada potpisalo je, uz Kandžiju, i ostalih četvero članova povjerenstva, sve sveučilišni profesori: Jerko Glavaš, Zdravko Tolušić, Zdenko Klepić i Ivana Šandrk Nukić.
Kandžija je, podsjetimo i na to, bio savjetnik Franje Tuđmana, a za vrijeme njegova režima radio je i kao veleposlanik u zemljama Magreba, Glavaš je aktivni član HDZ-a u Osijeku, bio je i u vodstvu doktorskog studija kad je Mihanović branio doktorat, dok mostarski profesor Zdenko Klepić otvoreno podržava HDZ BiH.
Unatoč njihovu stavu da Mihanović zaslužuje ostati doktor i da mu disertacija valja, Ekonomski je fakultetu Osijeku najavio stegovne mjere protiv njegove mentorice Ivane Barković Bojanić. Inače, Mihanović je bio dio grupe dalmatinskih HDZ-ovaca koji su na Ekonomskom fakultetu u Osijeku pohađali poslijediplomski studij.
Zašto baš tamo i dalje nije otkriveno. No bila bi šteta da nisu. Što bi hrvatska znanost bez Vicine disertacije?