Izvanredni profesor na Katedri za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci Nino Krvavica komentirao je za N1 pretjeranu izgradnju, urbanizaciju, betonizaciju, krčenje šuma i izgradnju naselja na neadekvatnim područjima, što doprinosi katastrofama kao što su se dogodile u BiH i Podgori.
Svjedočimo velikoj katastrofi u susjednoj BiH, najviše ljudskih žrtava je u Jablanici, sve je više onih koji prstom upiru na kamenolom, spominje se tisuću tona kamenja koje su rušile sve pred sobom i sravnile naselje.
"Sigurno su tome uzrok velike količine oborina. Prema informacijama koje imam, te količine oborina predstavljaju nešto što se događa jednom u tisuću godina. Zato su takve oborine prouzročile puno veće štete nego što bi inače", rekao je Krvavica pa se osvrnuo na krčenje, odnosno, sječu šuma.
Profesor: Krčenjem šuma četiri puta povećavate količinu oborina i opasnost od bujica
"One su dobro područje koje zadržava oborine, a s druge strane, učvršćuju pokrov i tlo pa mogu smanjiti pojavu erozije tla. Tako da krčenje šuma ima svakako negativan utjecaj na pojavu poplava, posebno bujičnih. Vrlo je bitno razmišljati o šumama, ne samo kao o izvoru materijala nego i ublažavanju posljedica ovakvih količina oborina."
Katastrofično je bilo i u Podgori, gdje je ovog ljeta veliki požar "pojeo" poveći dio šume. No, krivac se pokušava pronaći i u neodržavanju potoka, kanala…
"Vjerojatno su svi ti uzroci doprinijeli posljedicama. Ono što znamo jest da opožareno područje ima manji kapacitet upiti oborinu. Drugi, po slikama koje sam vidio, bujica bi trebala prolaziti po koritu, ali je prolazila po pješačkoj površini. Ako šumu pretvorite u asfaltiranu površinu, u principu ste četiri puta povećali količinu oborina koja protječe s tog područja. Još jedan problem je što se kanal gdje bi trebala prolaziti bujica, pretvorio djelomično u pješačku površinu, a djelomično u prometnicu", objašnjava.
Imamo izraženu urbanizaciju i betonizaciju, pa se postavlja pitanje primjenjuje li se u praksi pravila koja bi to držala pod kontrolom.
"Prostornih planova se pridržava dok se projektiraju projekti, a kad se izvode, onda je upitno koliko se zelenih površina ostavi. S druge strane, nažalost, prostorni planovi još uvijek ne uvažavaju karte poplava koje se izrađuju. Struka može izraditi karte, ne samo izlijevanja rijeka nego i bujica. Takvo nešto je nužno početi implementirati u prostorne planove i da se ostave koridori za protjecanje", zaključio je Nino Krvavica.