FRANE STANIČIĆ, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na Facebooku je objavio status o slučaju hrvatskih parova u Zambiji.
Podsjetimo, Hrvatima ponovno uhićenima u Zambiji jučer je na sudu pročitana nova optužnica, kojom ih se opet tereti za trgovinu djecom. Četiri hrvatska para izjasnila su se na sudu u Ndoli da se ne osjećaju krivima po novoj optužnici. Optužnica protiv osmero Hrvata, kako smo već javljali, i ovog se puta odnosi na pokušaj trgovine djecom iz Konga na teritoriju Zambije, no uz Hrvate sada je optužena i imigracijska službenica.
Profesor Staničić u svojoj objavi objašnjava kako su djeca koju su posvojili hrvatski državljani sada hrvatski državljani i kako im nitko to ne može sporiti. U nastavku prenosimo cijelu njegovu objavu.
"Zambija ne može osporiti hrvatsko državljanstvo djece"
"Prije nekoliko dana dobio sam upit od portala narod.hr, glede državljanstva djece koju su posvojili naši državljani sada u pritvoru u Zambiji. Radi se o kompleksnom pitanju koje do sada nije izazvalo pozornost medija, iako pojedini političari tvrde da “Zambija osporava hrvatsko državljanstvo djece”. Prvo, Zambija ne može osporiti naše državljanstvo, to mogu samo naša tijela, ako neku osobu smatramo našim državljaninom. Ona je to sve dok se ne dokaže da nije. I zato su naša tijela dužna učiniti sve da štite djecu u Zambiji koji jesu naši državljani.
Nadao sam se da će moj odgovor portalu narod.hr pomoći u rasvjetljavanju toga pitanja, ali nažalost nije objavljen. Ne želim ulaziti u razloge, ali svakome tko pročita dosadašnje izvještavanje toga portala o ovom slučaju bit će jasno zašto nisu objavili moj tekst. Žao mi je što to sam nisam prethodno napravio. U cilju edukacije i informacije objavljujem svoje odgovore na pitanja portala u integralnom tekstu:
“Poštovana,
radi se o iznimno složenom pravnom pitanju. Naime, kod državljanstva sve što je uobičajeno ide automatizmom, a kad se pojavi nešto neuobičajeno obično imamo veliki problem.
"Djeca se smatraju hrvatskim državljanima"
Zakon o hrvatskom državljanstvu propisuje da se državljanstvo stječe posvojenjem ex lege. I to stjecanje je ne od trenutka posvojenja, nego od trenutka rođenja djeteta (čl. 24.a). Prema tome, u ovom trenutku se djeca u pitanju smatraju hrvatskim državljanima od trenutka njihovog rođenja.
Načelno govoreći, naš Ustav u čl. 9. zabranjuje oduzimanje državljanstva. Prema toj odredbi se osobi koja je stekla hrvatsko državljanstvo po bilo kojoj osnovi ono više ne bi moglo oduzeti. Naravno, u ovom konkretnom slučaju državljanstvo je stečeno temeljem činjenice da je došlo do međunarodnog posvojenja, koje je potvrđeno od strane hrvatskog suda, a sada je upitna zakonitost provedenog posvojenja.
Sasvim sigurno se može reći da su djeca u pitanju hrvatski državljani sve do trenutka kada bi se eventualno poništilo posvojenje nekog ili sve djece u pitanju. Tada bismo se našli u situaciji da je otpala osnova temeljem koje je državljanstvo stečeno. Pa se, logično, postavlja pitanje što je s tako stečenim državljanstvom.
"Djeca su izgubila državljanstvo DR Konga"
Premda je, na prvi pogled, logični zaključak da je u tom slučaju prestalo i državljanstvo, osobno bih zauzeo drugačije gledište. Naime, nesporno je da je državljanstvo stečeno, pa bi njegov prestanak zbog poništenja posvojenja zapravo značio oduzimanje državljanstva djece zbog radnji drugih, na koje nisu imali ni mogli imati utjecaja.
Tome treba pridodati činjenicu da su djeca, stjecanjem hrvatskog državljanstva, izgubila državljanstvo DR Konga jer prema Ustavu iz 2006. i Zakonu o državljanstvu iz 2004. kongoanski državljanin može imati samo jedno državljanstvo i stjecanje stranog državljanstva razlog je za gubitak kongoanskog državljanstva. Iz toga slijedi da bi djeca, u najmanju ruku, u slučaju gubitka hrvatskog državljanstva bila u riziku od bezdržavljanstva, a najvjerojatnije bi bila bez državljanstva barem neko vrijeme.
Zbog toga i činjenice da je Republika Hrvatska stranka obje konvencije UN-a o bezdržavljanstvu (one iz 1954. i one iz 1961.) trebalo bi zauzeti gledište da bi djeca u pitanju trebala zadržati hrvatsko državljanstvo. Naime, iako i Konvencija iz 1961. dopušta oduzimanje državljanstva ako je stečeno prijevarom, misli se na situaciju u kojoj je osoba koja je stekla državljanstvo to državljanstvo stekla postupajući prijevarno, što u ovom slučaju ne može biti ispunjeno. Dodatno, ponavljam da Ustav zabranjuje oduzimanje državljanstva", napisao je.