Zoran Milanović prisegnuo je pred ustavnim sucima na dužnost predsjednika Republike Hrvatske, a u ponedjeljak će saznati smije li na SDP-ovu listu. U iščekivanju odluke Ustavnog suda profesori ustavnog prava s kojima je razgovarao Dnevnik Nove TV uglavnom su suglasni.
''Ono što svakako nije moguće jest da predsjednik Republike ostane predsjednik Republike i da bude kandidat. Scenarij da on ostane predsjednik Republike pa na kraju dođe u poziciju gdje sam sebi dodjeljuje mandat ili nešto slično ne dolazi u obzir jer ona proizlazi iz Ustava i zbog toga što su ga na nju građani izabrali očekujući da će on taj mandat odraditi do kraja'', kazao je Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Ako ne podnese ostavku, posljedica bi moglo biti za cijelu SDP-ovu koaliciju?
Ako ne podnese ostavku i nastavi kao kandidat na listi SDP-a, moglo bi biti posljedica.
''Državno izborno povjerenstvo (DIP) bi listu na kojoj bi se nalazilo ime i prezime aktualnog predsjednika moglo proglasiti nepravovaljanom. Oni bi se na tu odluku mogli žaliti Ustavnom sudu koji donosi konačnu odluku. Ako bi se to dogodilo u prvoj izbornoj jedinici, ne bi bilo SDP-a i drugih stranaka koje zajedno s njima u koaliciji planiraju nastupiti'', upozorio je Mato Palić s Katedre za ustavno i europsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.
Predsjednik je svojim potezom napravio kaos, smatraju ustavnopravni stručnjaci.
''Nečuveno, katastrofalno, strašno. Ne mora to nigdje izričito pisati, pa to proizlazi iz svih ustavnih odredbi koje jasno određuju koji je položaj predsjednika Republike kao neovisnog jamca stabilnosti vlasti, dakle, potpuno neprihvatljivo. Da, može se kandidirati, ali istovremeno mora dati ostavku'', kazala je Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
''Zoran Milanović je 24 sata dnevno dok god je na dužnosti ujedno politička institucija, odnosno državno tijelo. Na izborima za zastupnike u saboru se mogu kandidirati jedino punoljetni hrvatski državljani kao fizičke osobe, a državno tijelo je pravna osoba i dileme nema'', kaže Palić.
Ako Milanović podnese ostavku, tko će biti vršitelj dužnosti predsjednika?
Ako podnese ostavku, funkciju vršitelja dužnosti predsjednika Republike preuzima predsjednik sabora bez obzira na to što je sabor raspušten. Tu opet nastaje problem jer bi i u tom slučaju predsjednik, makar samo kao vršitelj dužnosti, bio kandidat na izborima. Gordan Jandroković nositelj je liste u drugoj izbornoj jedinici.
''Možemo smatrati savršeno prihvatljivim da on bude kandidat na izborima jer nije predsjednik Republike nego predsjednik Sabora. S druge strane, čemu sam ja skloniji, možemo smatrati da svatko tko obnaša funkciju predsjednika bilo privremeno ili trajno se ne smije angažirati u izborima za parlament jer ta funkcija nije namijenjena da se angažira u parlamentarnim izborima'', kaže Miloš.
Je li Milanovićev potez u skladu s Ustavom RH, pitao je N1 bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, a on odgovorio: ''On se ima pravo kandidirati, a druga je stvar na koji će način to u izbornoj proceduri biti komentirano ili prihvaćeno. Ili će sam predsjednik odlučiti ako ga izaberu na jednu funkciju da ostane na onoj na kojoj je bio.''
Je li i tako nešto moguće, znat će se u ponedjeljak.