USTAVNA stručnjakinja i profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković komentirala je na Facebooku današnju najavu predsjednika Zorana Milanovića da ide na izbore kao premijerski kandidat SDP-ove koalicije. Smatra da se u ovom slučaju radi o neprihvatljivoj instrumentalizaciji Ustava i da Ustavni sud treba reagirati.
"Moguće da ću po ovom pitanju biti u manjini, i to je posve u redu. Moja dužnost je ipak prema Ustavu, ne strahu od neslaganja ili sklonosti nekoj političkoj opciji", kaže na početku Horvat Vuković.
"Nade glasača i stranaka su jedno, ali fragmentacija biračkog tijela drugo"
"Ne, predsjednik Sabora koji će se izabrati na konstituirajućoj sjednici novog Sabora neće moći obavljati dužnost v.d. predsjednika Republike u ovoj partikularnoj situaciji. O tome je nužno što prije dobiti očitovanje Ustavnog suda, koji je pozvan rješavati ovu ustavnu krizu izazvanu neprobavljivim manevrima predsjednika na odlasku, koji je danas iznevjerio svoje ovlasti i podredio državne interese i ovu Republiku svojim ambicijama i sklonosti ka teatralnosti.
Temeljna dužnost (v.d.) predsjednika Republike (bilo - kad bi Milanović sad dao ostavku - Jandrokovića, bilo novoizabranog predsjednika Sabora u novom sazivu) u kontekstu parlamentarnih izbora vezana je uz postupak konstituiranja Sabora (sazivanje na prvu sjednicu), imenovanja mandatara i eventualno raspuštanja Sabora/imenovanja tehničke Vlade odgovorne samo (v.d.) predsjednika Republike (!) u slučaju neuspješnog formiranja nove Vlade.
Ustavni sedes materiae ovdje je čl. 94., koji ga ovlašćuje ne samo da povjerava mandat za sastav Vlade, već i da u slučaju da smatra da nitko ne može dobiti povjerenje većine zastupnika (u praksi: ako nitko u neodređenom broju dana ne prezentira potpise podrške 76 ili više novoizabranih zastupnika) može Sabor raspustiti i bez da ikome taj mandat povjeri (!). Nade glasača i stranaka u slam-dunk pobjede su jedno, ali fragmentacija biračkog tijela, život i mogućnosti razvoja događaja izvan zacrtanog idealnog scenarija iz udžbenika ustavnog prava drugo.
Jedini oslonac i nužna pretpostavka takve predsjedničke ovlasti je njegov izravni izborni legitimitet, tj. činjenica da je on predstavnik naroda sa vulgo dictu 151x jačom biračkom bazom od svakog pojedinog saborskog zastupnika - uključujući predsjednika Sabora.
"Predsjednički izbori se moraju održati prije parlamentarnih"
Bez takvog legitimiteta, čl. 94. jednostavno ne funkcionira i ne može se aktivirati u kriznim situacijama koje mogu nastupiti po provedbi parlamentarnih izbora. To je aksiomatska činjenica naše ustavne arhitekture.
Sve ovo stoji i bez da moramo ulaziti u ustavne teorije oko toga što je uloga i domet predsjednika Sabora nakon njegovog raspuštanja (ako ikakva). Jednostavno nema ustavnog prostora da takav v.d. bude onaj jamac stabilnosti i usklađenog funkcioniranja sustava kakav predsjednik mora biti u interregnumu bez Sabora i/ili nove Vlade.
Sve u svemu, radi se o neprihvatljivoj instrumentalizaciji Ustava koja moralno diskvalificira sve uključene od obavljanja bilo koje političke dužnosti. AKO želimo poštovati Ustav, predsjednički izbori se pod ovim uvjetima moraju održati prije parlamentarnih, što s obzirom na rokove znači da potonji moraju biti pomaknuti sa 17.4. na kasniji datum. Ustavni sud je sad jedino tijelo koje može Ustav zaštititi", piše Horvat Vuković.