Foto: Index
Potpredsjednik HDZ-a Horvat jučer je rekao da nije potrebna privatizacija HEP-a kako bi se Ina preuzela od Mađara, odnosno kako je takav potez vrlo opasan. Mnogi opozicijski političari složili bi se s njime, no za razliku od njih Horvat odavno ima ideju što bi trebalo napraviti s tim državnim poduzećem.
Zagovornik povezivanja HEP-a s rusko-mađarskom nuklearkom
Podsjetimo, on se zalagao za povezivanje HEP-a s rusko-mađarskim kapitalom kroz sudjelovanje u proširenju mađarske nuklearke Paks. Riječ je o projektu koji treba graditi ruski Rosatom, i za koji je Mađarska dobila kredit od 10 milijardi eura iz Rusije. Zbog ruskog financiranja, netransparentnosti i potencijalnog kršenja pravila tržišnog natjecanja, Europska komisija pokrenula je proces protiv Mađara. Ukratko, dodijelili su posao bez natječaja Rusima, tvrdeći da su oni jedini bili spremni pristati na uvjete. U ovom trenutku EU još uvijek istražuje troškovnik projekta.
Horvat je namjeru najavio na konferenciji u Sarajevu u svibnju prošle godine, što je zabilježio Reuters. Upućeniji su to protumačili kao znak da su Mađari nakon Ine bacili oko i na HEP, pa bi nakon zajedničke gradnje nuklearke moglo doći i do trgovine/razmjene udjela.
Ruske veze bračnog para Karamarko
Nakon što su novinari rasvijetlili namjeru tadašnjeg ministra bliskog bračnom paru Karamarko i njihovim ruskim vezama, Horvat je kazao za Deutsche Welle da je krivo shvaćen. Cijelo je vrijeme međutim uz Tomislava Karamarka bio glavni protivnik arbitraže s Molom, smatrajući da se s Mađarima trebalo dogovoriti, dok se većina političara nadala da će na taj način srušiti Sanaderov koruptivni ugovor.
Sada se pak otvoreno protivi Plenkovićevoj struji koja bi za potrebe kupnje Ine prodala 25 posto dionica kroz inicijalnu javnu ponudu, što znači da bi dionice mogli kupiti građani ili mirovinski fondovi.
Pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa, Horvat predlaže da se novac za Inu namakne na druge načine, a da se HEP-u pronađe strateški partner koji bi omogućio gradnju novih energetskih kapaciteta, pa se teško oteti dojmu da ipak nije bio krivo shvaćen kad je zagovarao hrvatsko-mađarsko-rusko povezivanje.