Proširenje dubrovačke zračne luke trebalo bi biti dovršeno do sezone 2017.

Foto: Airport Dubrovnik

U ZAGREBU je potpisan ugovor o 17 i pol milijuna eura zajma za proširenje Zračne luke Dubrovnik. Prva je to tranša od ukupno 32 i pol milijuna eura odobrenog zajma koju su potpisali predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Zračne luke Dubrovnik.

Projekt Zračne luke Dubrovnik, težak 246 milijuna eura, sufinancirat će se u okviru Junckerova plana sa 158 milijuna kao prvi hrvatski razvojni projekt. Dio do preostalog iznosa osigurava Zračna luka, a dio kreditom HBOR-a i Europske investicijske banke. Predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević i direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić.

"Drago nam je što sa EIB sudjelujemo u ovako značajnom investicijskom projektu. Nadgradnja ZL Dubrovnik je značajan doprinos razvitku turizma i novog zapošljavanja i da ZL Dubrovnik odgovori na potražnju koju dosad nije mogla."

"Mi smo do sada bili samo aviacijski stručnjaci, ali u suradnji s hrvatskom Vladom, prometnuli smo se u zadnjih nekoliko godina i kao svojevrsni stručnjaci i za EU fondove i mislim da činimo veliku stvar u Dubrovniku. Očekujemo ovu zgradu imati gotovu i spremnu za sezonu 2017.

Da projekt dobro napreduje, osobno se ovih dana uvjerio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji očekuje da će do kraja godine biti predana aplikacija za sufinanciranje još jednog strateškog projekta za hrvatski jug, Pelješki most.

‘‘Preko 70 posto udjela u financiranju izgradnje Zračne luke bit će dodjeljeno iz EU fondova. Dakle, riječ je o bespovratnim sredstvima i to je ono što je dodatna kvaliteta cijelog ovog projekta za koji je Vlada odradila velik pripremni posao. Baš kao što se izborila da trenutno u svim programskim dokumentima 300 milijuna eura bude rezervirano za izgradnju Pelješkog mosta i svih spojnih cesta preko Pelješka do spojnice s Jadranskom magistralom‘‘, naglasio je Grčić.

Europska investicijska banka u pripremi ima još nekoliko sličnih projekata, kaže njen prvi čovjek za Hrvatsku Anton Kovačev. O detaljima je kaže prerano govoriti, no obećaje snažniju suradnju u zajedničkim investicijama hrvatskih i stranih investitora, prvenstveno iz EU.

‘‘Već sam ostvario neke kontakte s veleposlanicima iz država EU u Hrvatskoj. Njihovom pomoći, ali isto tako i centrale u Luxembourgu pokrenut ćemo velike investicije kako bi riješili najveći hrvatski problem zapošljavanja‘‘, najavio je šef zagrebačkog ureda EIB-a Kovačev.

Europska investicijska banka do sada je Hrvatskoj odobrila ukupno 4, 3 milijarde eura zajmova.