Prva domaća tvornica reklama, oglasna agencija Ozeha zaboravljeno je nacionalno blago.
Zgrada Ozehe na Trgu bana Jelačića 5 desetljećima je bila simbol kreativnosti, gdje su osmišljene najpoznatije reklamne kampanje u tadašnjoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Nedavna serija izložbi o Ozehi podsjetila nas je na nekadašnje najpoznatije domaće brendove, ali i na ljude koji su ih učinili zapamćenima.
Razgovarali smo s autorima izložbe i kreativcima Ozehe.
"Počivajući na tradiciji oglašavanja s početka dvadesetog stoljeća, Ozeha započinje s radom 1945. kao politički agitprop, a preuzimanjem zaposlenika agencije Interreklam postaje Oglasni zavod Hrvatske.
Radi potrebe za dizajnerima i likovnim opremanjem proizvoda za izvoz, 1947. dolazi do fuzije s Olikpropom. Kao marketinško-propagandna agencija nudila je usluge cjelovitog, ali i specifičnog servisiranja klijenata te je time postala više od full service agencije.
Promatrajući segment oglašavanja, posebno u periodu 1970-ih i 1980-ih godina kada bilježimo i rast medijskih platformi Ozeha je zahvaljujući kreativnim kampanjama koje su kreirali propagandni timovi u suradnji s teksterima – danas su to copywriteri, dizajnerima i fotografima proizvela niz interesantnih i tržišnih uspješnica koje su objavljivane u dnevnim tiskovinama i tjednicima.
Svi dizajneri koji su činili Kreativni odjel 1970-ih - Julija Pavelić Glogoški, Petar Šalić, Slavko Henigsman, Mile Klarica i Vladimir Hinić - ostavili su svoj otisak u brojnim oglasima za proizvode tada velikih tvrtki", kaže za Index dizajnerica Alira Hrabar Bekar, koautorica izložbe.
Ozeha nije radila samo novinske reklame i oglase nego i televizijsko oglašavanje. "Tiskane su kampanje često pratili i TV spotovi u produkciji Ozehinog tonskog i videostudija s adresom u Novoj Vesi u Zagrebu. U tom kontekstu susrećemo imena poput Borivoja Dovnikovića, Ivana Hetricha, Dubravka Pitzka i mnogih drugih Ozehinih suradnika", napominje Alira Hrabar Bekar.
Tada su napravljene i TV reklame koje su danas nemoguće – jer je zabranjeno reklamiranje alkohola i cigareta. Neki primjeri mogu se vidjeti na YouTubeu.
Da je Ozeha zasnovana na temeljima oglasnih poduzeća iz razdoblja između dva svjetska rata, potvrđuje i Kamilo Antolović, marketinški stručnjak i sudski vještak: "Pravo rađanje, a kasnije i procvat oglašavanja Hrvatska doživljava u razdoblju između dva svjetska rata, kada nastaje jezgra razvoja ove discipline u regiji s dominacijom 'hrvatske škole', koja će trajati sve do konca 20. stoljeća."
Ovo razdoblje karakteriziraju prvi teoretičari i praktičari oglašavanja, primjena oglašavanja kao zasebne discipline u poslovanju, prvi znanstveni radovi na različite teme iz područja oglašavanja, prvi pokušaji strukovnog udruživanja - Savez propagande, Sušak, 1928. godine, pokretanje prvog glasila - Reklama, 1929., te prvih agencije za oglašavanje, Imago 1928. i Maar, 1931. godine.
Antolović za Index kaže da je procvat reklamne industrije nastao nakon rata: "Pojavljuju se prve specijalizirane agencije za oglašavanje – Ozeha 1945. i Interpublic 1946., te strukovna udruženja - UEPH 1959. godine. Već 60-ih godina, a posebno 80-ih oglašavanje i marketing postaju zasebne poslovne funkcije i neizostavan alat u poslovanju svakog ozbiljnijeg društvenog i gospodarskog subjekta bez obzira što u Hrvatskoj u mnogočemu postoji plansko gospodarstvo i kvazitržište.
Može se slobodno reći da je Ozeha bila sinonim za kreativnost i inovacije u ukupnoj primjeni marketinške misli u ekonomiji zemlje te prva oglasna agencija za integrirane marketinške komunikacije u ovom dijelu Europe. Nažalost, zbog niza razloga i neuspješne privatizacije agencija je sredinom 90-ih prestala s radom ostavljajući bogato naslijeđe, reputaciju i brojne stručnjake koji su nastavili rad u ovoj brzorastućoj industriji."
Zbog svega toga organizirane su izložbe koje podsjećaju starije i upoznaju mlađe generacije da je Ozeha svojim reklamama ostala u kolektivnoj memoriji.
"Izložba 'Ozeha: Dizajn s feedbackom – Destinacija: Sesvete' četvrti je nastavak istraživanja i prezentacije bogate povijesti agencije Ozeha, pionira jugoslavenskog oglašavanja i marketinga, i dio dugoročnog projekta očuvanja i promicanja bogate povijesti dizajna i oglašavanja.
Kroz sačuvane etikete, plakate, ambalažu i oglašivačke kampanje izložba otkriva fascinantnu povezanost dizajna, industrije i društva", dodaje Alira Hrabar Bekar i spominje neka od imena koja su radila za Ozehu – to su Dušan Bekar, Ferdo Bis, Zvonimir Faist, Franjo Fleck, Vladimir Fleck, Andrija Maurović, Savo Simončić i Milan Vulpe.
Klijenti su bili najpoznatije tvrtke tadašnje Jugoslavije: Adria, Badel, Borovo, Elan, Franck, IMV, INA, Istarska pivovara, Jugolinija, Luka Rijeka, Kamensko, Kraš, Neva, Marles, Podravka, Radenska, Stubičanka, Torpedo, Uljanik, Vutex, Vupik, Varteks i Zvijezda.
Ozehin kreativac Igor Lah objašnjava: "Razdoblje do 1973. Ozeha je iskoristila da, temeljem kvalitetnih i naprednih kreativnih kriterija, iskustva s dnevnim tiskom i plakatiranjem kao medijem, razvoja gospodarstva, te uvidom u razvoj oglašivačke industrije u zapadnom svijetu, izgradi složenu organizaciju za nove potrebe gospodarstva u komunikaciji s tržištem. Ona je imala svoju administrativnu strukturu raznih administrativnih, pomoćnih i operativnih odjela."
Ozeha je, kaže Lah, radila u cijeloj zemlji: "U Zagrebu je djelovalo pet timova. Osim njih, djelovali su i timovi u Rijeci, Splitu, Sarajevu, Beogradu i Skopju kao filijale.
Za manje klijente bili su zaduženi pojedini propagandisti, ali veće i složenije klijente ili projekte preuzimali su, po segmentima, često svi članovi tima u interakciji. Kreativni odjel sastavljen od dizajnera i tekstopisaca bio je kruna komunikacije i ono što se u konačnici vidjelo u medijima ili na policama trgovina. Mnogi tekstovi i vizuali iz tog doba su još uvijek u sjećanjima populacije."
Neke popularne reklamne slogane - poput "Domaće je domaće" za PIK Sljeme ili "Uzmi Bronhi, lakše se diše" za Kraš - osmislio je Josip Prudeus, kreativni direktor Ozehe, kojeg se rado prisjećaju. Prudeus je kasnije osmislio i naziv Vatreni za nogometnu reprezentaciju.
Slavko Henigsman, koautor izložbe, ispričao nam je vlastita sjećanja iz rada u Ozehi: "Surađivao sam s fotoodjelom Ozehe, koji je 1970-ih bio otvoren na Novoj Vesi. Odjel je bio na neki način produžena ruka kreativcima.
U novom studiju bili smo u prilici koristiti back projekciju, što nam je omogućilo snimanje unutar studija s pozadinama po potrebi. Primjerice, kupaće kostime mogli smo prikazati na plažama Copacabane pod uvjetom da imamo slajd te plaže."
