U hrvatske otoke u 2023. godini uloženo je gotovo 640 milijuna eura, no to je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. kada je uloženo 698,3 milijuna eura, pokazuje Vladino Izvješće o provedbi Zakona o otocima u 2023. godini. Prvi je to put od 2017. da se ulaganje u otoke nije povećalo, već smanjilo u odnosu na godinu ranije.
Vlada objašnjava razloge, navodi da je u posljednje tri godine ukupni iznos ulaganja pod utjecajem i uvelike je uvećan zbog dinamike realizacije projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, odnosno izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama i Stonske obilaznice. Inače, od 2016. do 2023. ukupno je u otoke uloženo 3,5 milijardi eura, od čega bespovratno 3,2 milijardi ili 91,8 posto, dok su kreditna sredstva iznosila 286,62 milijuna eura, odnosno 8,2 posto.
U 18 godina je u otoke uloženo preko 5 milijardi
Brojke su još dojmljivije kad se gledaju na duži rok. U otoke je u razdoblju od 18 godina (2006.-2023.) uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309,14 milijuna eura godišnje. To govori da Hrvatska svoje otočno područje, stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala, naveo je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić. Posebno je istaknuo snagu otočnog gospodarstva i gospodarstvenika.
"Gospodarstvenici na otocima su od 2018. do 2023. zajedno uprihodili gotovo 11 milijardi eura, a najveći prihodi od 2,5 milijardi eura ostvareni su u 2023., što je rast od 15,41 posto u odnosu na prethodnu godinu", naglasio je. Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, s 4954, koliko ih je bilo 2019. godine, na 5712 u predmetnoj 2023.
Raste broj zaposlenih na otocima
U istom razdoblju, broj zaposlenih narastao je s 23.174 na 27.479 te je najveći zabilježen do sada. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2023. godini iznosila je 902 eura te je bila 11 posto veća nego 2022. godine.
Resorno ministarstvo je u 2023. dodatni poticaj namijenilo projektima na otocima sa specifičnim položajem, dijelovima otoka i otočićima koji teritorijalno pripadaju gradu ili općini na većem otoku ili u priobalju i koji često budu zaboravljeni i zapostavljeni. Kroz Program razvoja otoka dodijeljena su sredstva za 70 infrastrukturnih projekata, za što je država osigurala 4,4 milijuna eura, a čak se 21 projekt provodio na otocima sa specifičnim položajem.
Blagi pad broja učenika, povećana stopa upisa u vrtiće
Broj učenika na otocima ima razdoblja rasta, ali i pada. U razdoblju od 11 godina, od školske 2013./2014. do 2023./2024., na otocima je 64 učenika manje, što je ukupni relativni pad od 0,6 posto, no to je daleko manje od pada na razini države gdje ukupno relativno smanjenje iznosi 11,57 posto, odnosno 58.918 učenika manje.
U školskoj 2023./24. na otocima je bilo 10.552 učenika, 141 manje u odnosu na godinu prije. U 11 promatranih godina manje je učenika bilo samo školske godine 2014./15., njih 10.481 i 2015./16. kada ih je bilo 10.505. Naviše učenika bilo je 2021./22. godine, njih 10.723. Ohrabrujući je podatak da otoci bilježe pozitivan trend i broja upisane djece i povećanja stope upisa u vrtiće na 69,28 posto u 2023.
Najvišu stopu upisa u vrtić ima Lastovo
U 2023./24. godini 4384 djece je upisano u vrtić, ističe Erlić. Najveću stopu upisa u 2023. godine ima otok Lastovo, iznosi 100 posto, dakle sva djeca pohađaju vrtić, dok najmanju ima Mljet, svega 11,86 posto. U 2023. započeo je projekt izgradnje jedinog vrtića na otoku Mljetu, u Babinom polju.
Hrvatsko otočje ima 1244 prirodne tvorbe od kojih je 78 otoka. Na 53 naseljena hrvatska otoka godine 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.