Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću. U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.
"Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati", rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP). Ona je navela deset pozitivnih emocija, a to su: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.
"Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se vrate snažniji"
No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je "važno imati cijeli raspon osjećaja". Pri objašnjavanju ona se služi metaforom: "Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji."
Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti, stvara se začarani krug u kojem postaju sve snažniji.
Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu. "Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom", rekla je. "Isto je s negativnim emocijama."
"Negativnost je jednostavno dio svega"
Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres. "Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti." Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga. "Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom", objašnjava Schuetz.
Negativne emocije su više od kontrasta lijepome. "One nam daju važne signale da nešto nije u redu", dodaje profesorica. Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.
"Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak". Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.
Problem društvenih mreža
Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila. Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.
Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte. Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.
"Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti", rekla je Schütz. Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offlinea. No kako se to može postići?
Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – 'mindfulness' pomaže pri radu na svim osjećajima. "Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?" objašnjava Schütz. "Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima", zaključuje.