Publicist i književnik Ahmed Burić, koji prati događaje i vijesti vezane za strašne poplave, za HRT je rekao kako se još uvijek točno ne zna broj nestalih i poginulih. Dodao je da se spasilačke službe grčevito bore s nezapamćenom tragedijom, koja je u jednom smislu proizvod prirodnog, ali i ljudskog djelovanja.
Spominje se i ilegalni kamenolom u Jablanici, koji se usred poplava pretvorio u lavinu tisuću tona kamenja, koja su zasula obližnja naselja. Spominje se čak i prekomjerna sječa šuma i iskorištavanje šuma za drvoprerađivačku industriju. Je li to zapravo sve prouzročilo da su se ta korita rijeka izlila, a ovo što se dogodilo u kamenolomu kažu da je jednostavno kao da se cijelo brdo raspalo?
"Tu dolaze kamioni, to se doživljava kao rupa bez dna"
"Ne zna čovjek odakle bi pošao da nabroji sve nedostatke koji se mogu kritizirati. Vi u Hrvatskoj svakako znate problem posttranzicijskih društava, onoga što se događa na Jadranskoj obali, ilegalne gradnje. Međutim, kod vas postoje ljudi koji se bore protiv toga", rekao je Burić pa dodao da u Bosni i Hercegovini jednostavno nema te vrste odgovornosti.
Što se tiče ovih korita, to su korita koja preko ljeta često znaju biti zatrpana smećem. Onda padnu ovakve padaline, to proradi i napravi katastrofu. Taj kamenolom je niknuo odmah poslije rata pod vrlo čudnim okolnostima i ta eksploatacija, ja mislim, nema nikakve kontrole", dodao je.
"Tu dolaze kamioni, odvoze neki materijal i to se doživljava kao rupa bez dna. Ja ne znam da je itko ikada konzultirao nekakvog znanstvenika. Nikad nitko nije pričao sa znanstvenicima," naglasio je Burić.
Problem s kamenolomom kod Jablanice
Podsjetimo, još jučer su udruge i stanovnici naglasili kako se dio krivnje za ovako apokaliptične prizore može pripisati i kamenolomu koji se nalazi blizu mjesta, piše Klix.ba.
Naime, iz udruge Eko Akcija postavili su pitanje je li gradnja kamenoloma, koji se nalazi u blizini, višestruko povećala broj žrtava i štetu u ovom dijelu. "U šumi iznad Donje Jablanice nakon rata je otvoren kamenolom, koji se nakon sinoćnjih obilnih kiša sručio na naselje", naveli su.
Stanovnici koji su razgovarali sa spasiocima tvrde da je uzrok katastrofe kamenolom i da su na to ranije upozoravali. Ono što se definitivno može vidjeti iz brojnih snimaka jest da je odron zaista krenuo dijelom upravo iz smjera kamenoloma te su na tom pravcu kamenjem zatrpani brojni objekti.
Kamenolom je večeras spomenuo i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u razgovoru za N1 BiH.
"Nekoliko tisuća tona kamenja iz kamenoloma udarilo je u naselje. Voda je preplavila drugi dio naselja. Kamenolom je stvorio branu, a voda je tada otišla u dolinu u kojoj se nalazi oko 20 kuća. Veliki broj žrtava", rekao je Konaković.
Kvaliteta tla je već bila narušena, stanovnici tvrde da kamenolom nema sve potrebne dozvole
Zbog radova u ovom kamenolomu, koji su se odvijali i prije rata, kvaliteta tla na ovom području već je bila narušena, a velike količine oborina dodatno su pogoršale situaciju.
Stanovnici su tijekom dana također izjavili da je i sam rad kamenoloma upitan jer, kako navode, ne posjeduje sve potrebne dozvole.
Podsjetimo, kamenolomi su i ranije pravili probleme diljem BiH. U travnju ove godine kamenolom u mjestu Bijela sjeverno od Mostara doveo je do odrona tla nakon miniranja.
Stanovnici tog dijela godinama su apelirali na vlasti da poduzmu potrebne korake u vezi s radom kamenoloma. Kamenolomi, koji se sve češće otvaraju na području Bosne i Hercegovine, često dovode do odrona na cestama te ugrožavanja prometa, s obzirom na to da uslijed miniranja i dolaska teške mehanizacije dolazi do oštećenja lokalnih i državnih cesta.