Ivica Puljak za Index: HDZ je stranka koja je zaslužila jedino da nestane

Foto: Miroslav Lelas/Pixsell

NA PRIJEVREMENIM izborima koji će se u Splitu održati ove nedjelje, sudjelovat će devet gradonačelničkih kandidata kojima je Index poslao identična pitanja. Pitanja su šarolika, sastavljena s namjerom da čitatelji iz odgovora doznaju što kandidati vole, a što ne, kakve vrijednosti podržavaju, protiv čega se bore, zašto bi im trebalo dati glas ili ih zaobići.

Pitanja smo slali na dostupne mailove kandidata i njihovih stranaka, a odazvalo ih se šestero: HDZ-ov Zoran Đogaš, nezavisni Ante Franić, SDP-ov Davor Matijević, Centrov Ivica Puljak, Kristina Vidan iz Pametnog i Tamara Visković iz Možemo.

> Tamara Visković za Index: Da imam čarobni štapić, Split bi bio grad bez automobila

> Zoran Đogaš za Index: Tjedan dana prije prošlog drugog kruga sam se našao s Puljkom

(Uskoro donosimo odgovore ostalih kandidata)

Ovdje donosimo odgovore Ivice Puljka.

Što mislite o HDZ-u kao jedinoj stranci pravomoćno osuđenoj zbog kriminala?  

Mislimo da je HDZ doveo Hrvatsku do dna europskih ljestvica, da je državu učinio nepoželjnom za život svim mladim ljudima koji žele perspektivno okruženje i koji se kroz život i karijeru ne žele probijati vezama i podmićivanjem političkih moćnika, nego vlastitim radom i referencama. Stranka koja je to učinila od jedne perspektivne zemlje nije zaslužila ništa drugo nego nestanak, a za sav kriminal pod njezinim okriljem trebaju odgovarati svi koji su to činili i to ne guljenjem krumpira, nego sankcijama koje bi vrijedile i za sve druge politički nezaštićene prekršitelje propisa.

Smatrate li opravdanim zadržavanje u pritvoru Hajdukovih navijača osumnjičenih za izazivanje nereda u Desincu?

Smatramo da se istraga od prve minute treba voditi u dva smjera: o tome tko je napao policiju, kao i o tome je li policija postupila neselektivno i prema slučajno zatečenim građanima koji su se našli u zastoju prometa pred Desincem ni krivi ni dužni. Prema svima za koje ne postoji nedvojben dokaz da su izazvali nerede treba prekinuti proces, jer nikad ne smije biti cilj da se zbog deset huligana zatvori ili stigmatizira još trideset nevinih dok se ne istraži kojih je to deset krivih. Naravno, brojke smo uzeli paušalno.

U međuvremenu većina ih je puštena da se brani sa slobode, a učinjeno je to tako da se istoga dana vladar može slavodobitno šetati Rivom. Taj isti vladar koji želi postići to da mu se Split pokloni pred nogama i pogne glavu. Ali mi vjerujemo da se Splićani ne daju potkupiti licemjerjem vladara kojemu je vjerojatno žao što živi u demokraciji u kojoj neće uvijek i u svemu njegova biti zadnja.

Navijate li za Dinamo kada igra s inozemnim klubovima?

Navijam za dobro hrvatskog nogometa, a za Dinamo navijam na specifičan način: simpatiziram one koji se kao Dinamovci bore za Dinamo u kojem bjegunac neće moći raditi što ga je volja.

Što mislite o optužnici protiv Bojana Ivoševića?

Mislim da nikada nitko u hrvatskoj politici nije dobio optužnicu takvom brzinom i tako nejasnom u javnosti. Optužnica se uopće ne odnosi na ozbiljnu prijetnju iz svima poznate verbalne sintagme, nego na strah novinarki da neće moći raditi svoj posao. A naš odnos prema svim novinarima i medijima bio je jednak. Svi su dobivali tražene informacije istom dinamikom bez ikakvog selektivnog pristupa. Bojan nije optužen za prijetnju ugrožavanja ičijeg života, nego za nečiju nesigurnost u poslu koje uopće nije bilo ni u jednom trenutku.

Cijelo vrijeme se brka verbalni incident za koji se on ispričao, a mi se ogradili i osudili takvu komunikaciju s jedne strane i sami meritum optužnice koja jednostavno nema smisla, jer se nikakvo ugrožavanje ničijeg posla nije dogodilo. Bojanu Ivoševiću će se suditi kao da je ugrozio nečiji rad, a nije. Istodobno je Bojan Ivošević očistio Split od gomile nelegalnog rada, potpomognut od prethodnih gradskih vlasti, za koji nikad nitko nije bio pozvan ni na obavijesni razgovor, a kamoli optužen ili osuđen.

To je paradoks hrvatskog pravnog lažnog principijelizma. Pravi počinitelji prekršaja slobodno šeću susjednim ili čak i našom državom, jer im pravosuđe neće ili ne može ništa, a resursi se troše na ono što nije ni trebalo završiti pravnim procesom.

Treba li Grad pomoći Brodosplitu? Ako treba, kako: financijski ili na neki drugi način?

Treba jasno reći da je stanje u Brodosplitu posljedica vladavine HDZ-a i njihovog obrasca tretiranja tvrtki i ugovornih obaveza. Umjesto da su pratili ugovorne obaveze i njihovo neizvršavanje sankcionirali onda kada je bilo potrebno, ponovno su subvencionirali tvrtku javnim novcem, što je u konačnici dovelo do ovakve situacije. Grad Split u ovom slučaju nema, nažalost, nikakve ovlasti, ali ni financijskih sredstava kojima bi mogao pomoći.

Dok smo bili na vlasti pomagali smo da Brodosplit ne završi ovako na jedini način na koji smo mogli, a to je odgađanjem ovrha i dugova koje su imali prema nama. Tražili smo mogućnosti da se dugovi naplate na neki drugi način. 

S kim nikada ne biste koalirali?

S HDZ-om i Kerumom. To sam toliko puta ponovio da mi je već neugodno ponavljati.

Da imate čarobni štapić, koju biste želju Splićanima ispunili?

Da im vratim grad dvadeset-trideset godina unatrag i da od tada do danas sve gradske vlasti beskompromisno rade u korist javnog dobra do te mjere da ja u tom ponovljenom gradskom životu nikada ne postanem gradonačelnik, nego njegov najzadovoljniji stanovnik.

Prvi dio mislim da je želja svakog Splićanina koji će izaći na izbore i dati mi glas, a ovaj drugi je moja želja. Ali nijedno ni drugo nije moguće, pa ćemo red uvoditi sada nakon tridesetogodišnjeg gomilanja nereda, a ja ću očito to nakon izbora morati nastaviti kao gradonačelnik. I odradit ću to i bez tog čarobnog štapića beskompromisno i najbolje što znam.

Kako namjeravate vratiti život u centar grada izvan sezone?

Povratak života u centar grada je kompleksan problem, kojeg treba rješavati na nekoliko razina. Život moje generacije bio je jako povezan s gradom, što naša djeca danas nemaju. Za početak, rješenje vidim u uređenju Istočne obale, proširenju pješačkih zona, u obnovi Pazara koju smo već započeli, obnovi Peškarije, multifunkcionalnom centru Stari plac koji bi objedinio niz sportskih i kulturnih sadržaja.

Kada je riječ o staroj gradskoj jezgri, mi smo već započeli izradu plana upravljanja, s najboljim stručnjacima i uz sudjelovanje zainteresirane javnosti. Osnovali smo i Fond za obnovu stare gradske jezgre, koji će pomoći da se obnove nekretnine u centru grada, upravo s ciljem očuvanja života i poboljšanja životnih uvjeta stanara povijesne jezgre, ali i vraćanja života u taj dio grada.

Osim toga, prostor Rive namjeravamo urediti kao jedinstvenu cjelinu i jedan od najdragocjenijih javnih prostora i dijela kulturno-povijesne cjeline upisane u registar UNESCO-a. Tražit ćemo i uspostavu kontaktne zone kulturnog dobra upisanog u Listu svjetske baštine, s uključenim kulturnim krajolikom poluotoka Marjan. Namjeravamo urediti i podrume Dioklecijanove palače i onda njima upravljati na način da postanu glavni izvor prihoda za obnovu jezgre i povećanje kvalitete života stanara tog područja. 

Treba li Grad imati Fond za medicinski potpomognutu oplodnju?

Nažalost, mnogo je ranjivih skupina kojima je potrebna pomoć, a sredstva kojima Grad raspolaže su ograničena. Smatram da je povećanje sredstava za medicinski potpomognutu oplodnju neophodno, te mislim da bi ovaj konkretan problem trebalo rješavati u suradnji sa zdravstvenim sustavom. 

Kako biste riješili problem nedostatka parkirnih mjesta po gradu? 

Poznato je da je nedostatak parkirališnih mjesta jedan od najvećih komunalnih problema Splita, a nastajao je dugi niz godina pa će biti potrebno određeno vrijeme da se riješi na kvalitetan način. Trebamo prije svega unaprijediti i modernizirati javni prijevoz koji je trenutno strašno neučinkovit, povećati broj biciklističkih staza i urediti prometnice.

Po pitanju izgradnje garaža, nabave novih autobusa i sustava javnih bicikli došlo je do pozitivnih pomaka, ali se ti procesi moraju znatno ubrzati.

Planiramo u najkraćem mogućem razdoblju započeti izgradnju garaža u Dobrilinoj, Odeskoj, Doverskoj i na Lokvama. Započeli smo proces izmjena GUP-a kojim će se riješiti garaže u Jobovoj, Rendićevoj i na Trsteniku, kao i za kvartove  Grad i Varoš. Kada se riješe imovinsko-pravni odnosi, pokrenut ćemo i izgradnju garaža na Ravnim njivama, Plokitama, Sućidru i Zvončacu.

Uz to, planiramo urediti ulična i vanulična parkirališta, u svim kotarevima i mjesnim odborima. Kada govorimo o uređenju ulica, sve nove ulice dobit će biciklističke staze. Izradit ćemo i projekte “Park-and-ride” parkinga na rubovima grada, povezati ih javnim prijevozom s centrom i drugim kritičnim točkama, što će značajno rasteretiti centar grada od prometnih gužvi. 

Što biste uradili s prirezom?

Stranka Centar se oduvijek zalaže za smanjenje nameta kojima su poduzetnici u Hrvatskoj opterećeni iznad svake granice zdravog razuma. Smatramo da ih treba drastično reducirati, kako bi se stvorili uvjeti za bolji razvoj poduzetništva, odnosno da bi poduzetnicima omogućili da neopterećeno rade, stvaraju, a samim time i zapošljavaju. Međutim, stanje financija u Gradu Splitu koje smo zatekli bilo je katastrofalno.

Primjerice, mi smo tijekom deset mjeseci na vlasti poplaćali milijunske dugove HDZ-a i Keruma. Zbog svega toga, da bismo uopće mogli smanjiti prirez, prvo moramo potpuno dovesti u red gradske financije, za što će biti potrebno oko dvije godine. Nakon toga planiramo smanjivanje i prireza i poreza na potrošnju. 

Navedite troje najznačajnijih Splićana.

Dioklecijan, Markantun de Dominis, Marko Marulić, don Frane Bulić, Miljenko Smoje i Oliver Dragojević. Spomenuo bih i Diku Marjanović Radicu, mislim da nema familije u Dalmaciji koja nema njezinu kuharicu. Svakako je jako teško izbor svesti samo na troje. 

Koja tri ugostiteljska objekta u Splitu smatrate kultnima i kad ste zadnji put bili u nekom od njih?

Žbirac na Bačama, Fro („isprid banke“) na rivi, Šetač na Poljani Tina Ujevića (ex „Cankarjeva“), slastičarnica Kirigin u Bosanskoj, restoran Fife na Matejuški. Isto tako ih je više, jer je teško odabrati samo tri. U prva tri kafića sam bio često u zadnja dva mjeseca, u Kirigina sam bio početkom proljeća, a u Fife nažalost nisam od prošle godine. 

Podržavate li prebacivanje autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu?

Dugoročno podržavamo, ali takve zahvate je nužno raditi planski, uz suglasnost struke. Prvo je potrebno provesti anketne natječaje za  gradske projekte Istočna obala i Kopilica, kroz koje će se riješiti sva otvorena pitanja. Mi smo završili program natječaja za gradski projekt Istočna obala i raspisat ćemo ga odmah po povratku u Banovinu.

Treba li Split opet dobiti ulicu žrtava fašizma? Ako da, kad i gdje?

Mislim da treba. Za realizaciju je potrebno dobiti suglasnost većine u Gradskom vijeću.

Za kojeg ste gradonačelničkog kandidata glasali na zadnjim izborima na kojima niste bili kandidat?

U prvom krugu za gospođu Marijanu Puljak, a u drugom ni za koga.

Biste li kao gradonačelnik išli na Hod za život ili na Povorku ponosa?

Kao gradonačelnik išao bih na događanja onih vrijednosti koje zastupam, ali bih poštivao legitimna prava onih koji imaju druge vrijednosne identitete, dokle god su izražavanja svih njih nenasilna prema neistomišljenicima. Civilizacija različitosti počiva na izražavanju sebe i svojega te uvažavanju drugoga kao različitoga. Prošle godine sam sudjelovao u Povorci ponosa.

Bi li Grad, pod Vašim vodstvom, sudjelovao 10. travnja u obilježavanju dana HOS-ove postrojbe?

Ne. To nije datum vezan uz HOS-ovu postrojbu, a još manje uz pripadnike HOS-a koji su hrabro položili svoje živote braneći Hrvatsku od agresije. Oni koji namjerno povezuju NDH s braniteljima, ma u kojoj da su postrojbi bili, ne zastupaju branitelje, najmanje one poginule, nego svoj vlastiti interes. A s njihovim interesom mi nemamo ništa niti se bojimo javno pokazati da se ne damo navući na njihove namjerne provokacije nekim datumima.

Koliko bi ljudi trebalo raditi u gradskim službama?

Htjeli smo provesti reorganizaciju i gradsku upravu napraviti najmanjom, najefikasnijom i najmodernijom u Hrvatskoj, ali nismo imali većinu za to u Gradskom vijeću. Kad se vratimo nastavit ćemo sa sistematizacijom, a budemo li imali kvalitetnu većinu i reorganizacijom. Tada ćemo moći govoriti preciznije, ali svakako da je sadašnji broj veći od potrebnog.

Što mislite o legalizaciji lakih droga? Jeste li ikad probali drogu i, ako jeste, kad i koju?

Mislim da o legalizaciji lakih droga treba provesti kvalitetnu javnu raspravu te vidjeti kako od edukacije do dekriminalizacije naše mlade voditi prema zdravom životu u kojem neki izleti u lake droge neće završavati policijskim procesima. A tu je i medicinska upotreba u nekim situacijama. Dakle, razgovor o tome gdje su koje granice i što se dekriminalizira nam treba.

Ja ih osobno nisam nikad probao. Istodobno bih htio reći da sam za daleko ozbiljnije akcije protiv dilera i mafije koja nam ljude truje najtežim drogama, a nikako da ova država stane na rep pravim kriminalcima i pravim problemima, a ne mladima kad zapadnu u neki osobni problem i posegnu za drogom.

Treba li Split imati ulicu Gorana Sobina i Zorana Sretenovića te bi li nagradu Grada trebao dobiti Božidar Maljković?

Ulice i nagrade trebaju se dobivati prema zaslugama za grad Split, a o tome odlučuje Gradsko vijeće. Mislim da bi Božidar Maljković trebao dobiti nagradu.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.