JAVNOST je dobila malo odgovora na pitanja oko sovjetske bespilotne letjelice koja se u četvrtak navečer srušila u Zagrebu kod studentskog doma na Savi. Letjelica se pri padu punom dužinom zabila u zemlju i nalazila se u dubokom krateru. Pukom srećom incident nije završio velikom tragedijom.
Ljudi su prvo mislili da je pala bomba, bježali su i vrištali, a u zraku se osjetio smrad zapaljenog kerozina. Naposljetku, ispalo je da se radi o bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje Tu-141, koja je provela sedam minuta u hrvatskom zračnom prostoru. Otvorili su se i padobrani koji inače služe za njeno slijetanje.
No kako smo rekli, iako je prošlo već više od tri dana od ovog incidenta, na osnovna pitanja i dalje nema odgovora. Ovo su neka od najvažnijih pitanja.
Je li letjelica ruska ili ukrajinska?
I Rusi i Ukrajinci tvrdili su da letjelica nije njihova. Iz ruske ambasade u Hrvatskoj za Index su komentirali pad letjelice u Zagrebu. Naveli su da sva pitanja oko incidenta moraju biti upućena stručnjacima i veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer je taj dron proizveden na teritoriju Ukrajine.
>>Rusija za Index: Letjelica koja je pala na Zagreb proizvedena je na području Ukrajine
Dodali su kako ruske snage nemaju u naoružanju takve dronove od 1991. godine, odnosno od raspada Sovjetskog Saveza. Markija Lubkjivski, savjetnik ukrajinskog ministra obrane, za Jutarnji.hr izjavio je da letjelica, koja je pala u Zagrebu, nije ukrajinska.
I ministar obrane Mario Banožić nije znao odgovoriti na isto pitanje. Rekao je kako postoje elementi koji govore da je letjelica mogla doći s obje strane, i ruske, i ukrajinske.
Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjeckij komentirao je incident s letjelicom u Novom danu N1 televizije.
>>Čija je letjelica? Profesor iz Kijeva: Znamo tko je prijetio Hrvatskoj
"Tko i zašto, to je najzagonetnije pitanje. Ukrajini nema smisla lansirati takvo nešto. Znamo tko je prijetio Hrvatskoj, to nije bila Ukrajina."
Kaže da je moguće da je projektil lansiran s područja pod ruskom kontrolom, dodajući da i crvene zvijezde koje su se mogle vidjeti na letjelici prilikom iskopavanja dokazuju da ona nije ukrajinska.
Smatra i da se dolazak letjelice u Zagreb i njezin pad mogu smatrati prijetnjom. Kamenjeckij kaže kako je tom raketom teško pogoditi baš neki konkretan cilj, ali da se htjelo pokazati da Zapad nije zaštićen.
Zašto Mađarska i Rumunjska nisu reagirale?
Ono što je nedvojbeno utvrđeno u komunikaciji s partnerima iz NATO-a Mađarskom i Rumunjskom jest da je vojna bespilotna letjelica Tu-141 sovjetske proizvodnje preletjela te dvije zemlje. U Rumunjskoj se zadržala tek tri minute, a u Mađarskoj 40 minuta.
"Mađarska protuzračna obrana detektirala je i pratila letjelicu koja je sinoć prošla njezin zračni prostor prije nego što se srušila u Zagrebu", priopćilo je mađarsko ministarstvo obrane i dodalo da je objekt identificiran kao dron TU-141 nedavno korišten kao meta za obuku.
>>Mađari o letjelici: Pratili smo je cijelo vrijeme, važno je biti smiren
"Zbog rata u Ukrajini je posebno važno da se takvi incidenti rješavaju mirno i na promišljen način", priopćilo je ministarstvo. Istaknuli su da Mađarska želi ostati izvan rata "čak i ako su takvi incidenti provokativne naravi".
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je mađarska strana potvrdila da je uočila objekt, ali su smatrali da je bezopasan.
>>Plenković: Orban je za dron saznao od mene. Onda su shvatili da imaju to na radaru
"Premijer Viktor Orban informaciju o tome dobio je od mene. Oni su onda to pregledali sa svoje situacije - shvatili su da je na radaru to registrirano, ali kao nešto što je gotovo pa bezopasno", kazao je Plenković.
Dodajmo i da je mađarsko ministarstvo priopćilo da se sličan incident ponovio oko podneva u sjeveroistočnoj Mađarskoj. Lovci Gripen poslani su da provjere zračni prostor u kojem je objekt detektiran, ali nisu pronašli letjelicu, navodi se.
Je li bomba bila u letjelici?
Ministar obrane Mario Banožić kazao je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva i dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici.
>>Banožić: Letjelica je imala aviobombu koja je eksplodirala
"Našli smo dijelove aviobombe. Zaključili smo da je također sovjetske proizvodnje, kao i ostali elementi, te je odvezena s ovog područja. Nakon analize ćemo moći reći koji je tip i svrha. Zasad možemo reći da se radi o aviobombi koja se koristila na avionima sovjetske proizvodnje", kazao je Banožić.
No struka se s Banožićem ne slaže. Trojica stručnjaka za N1 su komentirala navode iz MORH-a o tome da je na letjelici bila bomba težine do 120 kilograma i da je eksplodirala u zemlji.
Ipak, Banožićeve riječi danas poslijepodne potvrdio je i premijer Plenković.
"Danas smo održali sastanak sa svim nadležnim tijelima koja zajednički provode izvide i istragu o tome što se dogodilo. Dobili smo prve inicijalne informacije o kakvoj se vrsti vojnog drona radi. Kako bismo informirali javnost želim reći - da, točno je ovo što je kazao ministar Banožić, na toj letjelici je bio eksploziv, neka vrsta bombe. Otkrit će se točno koja", rekao je Plenković dodavši da brojna neodgovorena pitanja i dalje ostaju.
>>Izvor iz MORH-a priča o bombi od 120 kg. Stručnjaci: Nema šanse. Bolje da šute
Sve je prvo komentirao vojni analitičar Robert Barić:
"Da kažem kulturno, priča mi je jako, jako čudna. Da je ta količina eksploziva eksplodirala, ne samo da ne bi ostao nijedan komadić letjelice za istraživanje nego bi nestao i dio studentskog paviljona.
Pitanje je može li se 120 kg bombe staviti u dio za elektroniku. Kako bi letjela? U teoriji je sve moguće, ali sam jako skeptičan. Trebao bi MORH dati bolje dokaze za te tvrdnje.
Smatram da je došlo do aktiviranja samouništenja dvije kamere i elektronskih uređaja za snimanje signala. Cilj je da protivnik ne dođe do tih podataka. Tu su i patrone za izbacivanje kamera", kaže.
Bivši vojni pilot Ivan Selak također smatra da nema šanse da je u letjelici bila bomba od 120 kilograma.
"Nikako. Nema šanse. Znaju li oni da ta raketa ima dva motora, raketni motor koji je starta, mlazni motor? I da joj bomba od 120 kila ne napravi ništa. Ne bi dijela letjelice bilo da se radilo o takvoj bombi.
Nek se više ne zakopavaju. Sve sto kažu lažu. Neka šute. Neka si nađu sposobnog glasnogovornika. Da ne izlaze s vijestima prvi, drugi, četvrti. Vi novinari kužite nesuglasje, ali narod ih sluša. Jedan kaže nije prijetnja, drugi kaže prijetnja. Jedini je pametan bio Plenković, glas razuma. Palo je nekoliko tona željeza i to nije prijetnja?" pita se Selak.
Naposljetku je sve komentirao i Viktor Koprivnjak, bivši zapovjednik HRZ-a:
"To bi izbacilo letjelicu van i tražili bi je po naselju. Ma kakvi. To bi bio ogroman krater. Jer ovo ni nije krater. Da je bila eksplozija, to bi bacilo ogromnu količinu zemlje. Unutra je bila eksplozivna naprava, koja samouništava vitalni dio koji je tajna u letjelici.
To su imale i sovjetske letjelice koje je koristila JNA. To je mala količina eksploziva. To nije izazvalo posebne valove pa da bi seizmografi mogli zabilježiti. Oni su zabilježili udar", kaže.
Ako je tu bila bomba, je li eksplodirala?
Iz MORH-a ustraju u tome da je letjelica nosila aviobombu i da je ta bomba eksplodirala. Bomba je, barem tako tvrdi MORH, eksplodirala ispod zemlje.
>>Ako Banožić zna što priča, na glavni grad članice NATO-a u četvrtak je pala bomba
HRT je, pozivajući se na visoki izvor iz MORH-a, objavio da je bomba pronađena u letjelici teška do 120 kilograma. No kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila, primjerice, u asfalt, posljedice bi bile katastrofalne, navodi izvor.
Treba spomenuti i činjenicu da su ljudi iz kvartova koji i nisu toliko blizu mjestu na kojem je pala letjelica prijavljivali da su im se zatresle zgrade te da je lagano podrhtavanje zabilježila i Seizmološka služba. To, dakako, ne mora nužno značiti da je doista došlo do eksplozije 120 kilograma eksploziva.
Koliko nas NATO štiti?
Koliko Hrvatsku NATO uopće štiti? Hrvatska je članica NATO-a od 2009. godine. Za članstvo u NATO-u, kako je vlada otkrila 2018. godine, na godišnjoj razini plaća nešto više od 31 milijun kuna.
Malo je toga u što se bespogovorno ne sumnja kao što je slučaj s NATO savezom, za koji se smatra da a priori štiti sve svoje članice, odnosno da se radi o tako usavršenom sustavu koji svaku državu članicu automatizmom pretvara u vojnu silu. Događaj s ovom letjelicom pokazao je drugačije.
>>Kako je moguće da letjelica nije primijećena? "Očito naši radari vrijede nula bodova"
O sramoti NATO-a za Index je govorio umirovljeni pilot Selak, koji je rekao kako je nevjerojatno da usred rata u Europi letjelica poleti brzinom lovačkog aviona i doleti sve do glavnog grada jedne NATO-ove države i tamo se sruši jer je ostala bez goriva.
"To je letjelica koja je kroz NATO zemlje Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku prošla nezapaženo. To je za mene sramota, to je sramota za NATO, to je sramota za zaštitu zračnog prostora država članica ovog saveza koji bi taj prostor treba štititi, ali to u ovom slučaju nije radio", poručio je vojni pilot u mirovini Ivan Selak.
>>VIDEO Plenković: Ovo je čista prijetnja. NATO nije reagirao, nećemo to tolerirati
Neuobičajeno kritičan prema svojim zapadnim partnerima bio je i premijer Andrej Plenković, koji je rekao da ovo upućuje na potrebu tješnje suradnje NATO-a.
"Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati niti bi se ona smjela dogoditi. Ovo je bila čista i jasna prijetnja i tu se moralo reagirati i u NATO-u, i u EU. Radit ćemo na tome da podignemo spremnost ne samo nas nego i drugih", dodao je.
Ovu temu komentirao je i novi predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, general bojnik Marinko Krešić, koji je bio gost N1 Studija uživo.
"Smatram da je ovo veliki propust. Kad smo ulazili u NATO, mislili smo da je NATO naš štit. Nije se moglo dogoditi da prođe kroz tri zemlje, to se nije smjelo dogoditi, da se šeta i da dođe do centra Zagreba. Hvala Bogu pa je udario u zemlju. Smatram da je to propust, posebno jer su radari to zabilježili. Ako su to vidjeli, zašto nisu reagirali? To se trebalo riješiti već u Mađarskoj", rekao je.
Može li Hrvatska nešto učiniti neovisno o NATO-u?
Nakon pada letjelice u četvrtak, ljudi su se zapitali što je radila hrvatska protuzračna obrana, ali i što je s radarima. Načelnik Glavnog stožera OS RH Robert Hranj dan poslije incidenta govorio je o onome što je Hrvatska mogla poduzeti.
Na upit što je poduzeto, rekao je: "Hrvatska ima protuzračnu obranu, ona ima određena ograničenja. U planu je intenzivna modernizacija, to nam je broj jedan na listi prioriteta."
"Sustav nije zakazao", uvjeravao je na istoj presici i Banožić. "Mi smo letjelicu uočili radarima, ne znam koji je točno snimio. Mi imamo radarski sustav, on je umrežen, automatiziran i uvezen u sustav NATO-a. Još danas imamo sastanke pa ćemo vidjeti što se dogodilo u Mađarskoj. Imamo podatke o ruti, ali moramo provjeriti te podatke s drugim državama", rekao je.
Međutim, kako je za Index objasnio viši vojni pilot Ivan Selak, malo je toga što je Hrvatska mogla učiniti. "To može biti isključivo krivica NATO-a. Vi ne dižete svoje avione u ovom slučaju, nego je NATO taj koji reagira, procjenjuje, koordinira i upravlja zaštitom zračnog prostora. Ako letjelica nije viđena u zraku, onda radari koje imaju Rumunji, Mađari i mi vrijede nula bodova", govori.
>>Zapovjednik HV-a: Apsolutno bi se mogli dići MiG-ovi zbog ovakve letjelice
Zvonimir Rogić, zapovjednik obavještajne pukovnije koja sudjeluje u očevidu na mjestu pada letjelice, gostovao je u Dnevniku N1 televizije. Na pitanje bi li se moglo protuzračno djelovati da se znalo da je letjelica u hrvatskom zračnom prostoru, odgovara potvrdno. "Da, apsolutno bi se mogli dići MiG-ovi", rekao je.
O tome je danas govorio i predsjednik RH Zoran Milanović. "Glavni tajnik NATO-a je politička osoba, on nema tu nikakvu funkciju i ne zna ništa o tome. Naši zapovjednici su se čuli s NATO zapovjednicima. Ovo su odluke koje se u realnom vremenu donose u Zagrebu, na razini zapovjednika eskadrile preko šefa zrakoplovstva do mene", kaže.
Ne mislim uopće da je NATO trebao nešto jer ne može. Ako u vaš zračni prostor uđe nepoznata letjelica koja nije civilna, na čudnoj razini, i vaš sustav praćenja je uoči. Ne znate kamo to ide, imate nekoliko minuta. Pilot ima nekoliko minuta da uoči, identificira i djeluje. Ne mora biti ni u kontaktu sa zapovjednikom, a kamoli s predsjednikom", rekao je.
"U tom trenutku pilot može donijeti krivu odluku, može srušiti i civilni avion, ali može srušiti i projektil koji može pasti na zgradu. To je pravo koje ja NATO-u ne bih ni dao, o tome odlučujemo mi", rekao je.
Je li letjelica slučajno završila u Hrvatskoj?
Pojavila se teorija o mogućoj zabuni u vezi s putanjom same letjelice. Naime, u Žitomirskoj oblasti u Ukrajini, između Kijeva i Lavova, postoji mjesto koje se zove Yarun. Nagađa se kako je letjelica krivo programirana i da je kodirano pogrešno ime te je tako umjesto kod ukrajinskog, letjelica završila kod zagrebačkog Jaruna.
>>Je li letjelica trebala sletjeti na ukrajinski Yarun umjesto zagrebačkog Jaruna?
O ovoj teoriji dan nakon pada letjelice itekako se govorilo, no i te priče uskoro su prestale, pogotovo nakon izjave ministra Banožića o bombi u sovjetskoj letjelici. Ostaje tako nepoznato je li se ovdje uistinu radilo o krivo unesenim koordinatama.