Foto: Hina
DRŽAVNI tajnik Matko Glunčić pri gostovanju na televiziji N1 dao je prilično skandalozno objašnjenje loših rezultata hrvatskih učenika na međunarodnim PISA testovima.
"U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra", rekao je Glunčić, očito podrazumijevajući da nacionalne manjine "kvare" prosjek učenika.
"Sreća da inteligencija i znanje nisu raspodijeljeni po kriterijima koje on spominje"
Za komentar smo upitali predsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika Milorada Pupovca. Evo što nam je rekao:
"Prve reakcije na rezultate istraživanja o kvaliteti obrazovanja i rezultatima unutar 72 zemlje među kojima i naše bile su nažalost provincijalne, nacionalne parohijalne i pokazatelj su nespremnosti da se suočimo sa meritornim i nepristranim vrednovanjem onoga što bi u našem društvu trebao biti jedan od primarnih ciljeva državne politike - školovanje što je moguće kvalitetnijih mladih kao društveno bogatstvo i kao osnova ekonomskog prosperiteta.
Izjava predstavnika ministarstva izrečena je na toj osnovi na osnovi provincijalnosti i nacionalne parohijalnosti te obogaćena šovinističkim i gotovo rasističkim dodatkom zaboravljajući da inteligencija i znanje nisu raspodijeljeni po kriterijima koje on spominje jer kad bi bili onda jedan od najznačajnijih znanstvenika današnjice, Stephen Hawking ne bi bio to što jeste, kao što isto tako ni Nikola Tesla ne bi bio to što je bio.
Drugim riječima, umjesto da svijet mjerimo svojim provincijalnim parohijalnim i stereotipnim mjerilima, mnogo je bolje da vidimo što mjerila svijeta mogu donijeti kao dobrobit i korist za nas."
Na pitanje je li po njegovom tumačenju Glunčić mislio na srpsku manjinu, Pupovac je odgovorio:
"Državni tajnik je mogao misliti i na srpsku i na romsku i na različite manjine za koje je mogao imati bilo koju vrstu predrasuda, ali što god da je mogao imati na umu, on bi morao znati da testovi te vrste nisu rađeni tako da ne bi pružili vjerodostojnu sliku prosjeka učeničke populacije u zemlji u kojoj se rade.
Tako da osim što je propustio pred olakom navadom u našem društvu da se manjine i oosobe sa ograničenim sposobnostima okrivljuju za stvarno stanje ili za sliku našeg društva,, trebao bi se naprosto informirati o metodama i praksi istraživanja koje ova institucija poduzima svugdje pa i kod nas. Umjesto da se služi znanjem, on je popustio pred predrasudama što je nedopustivo za jednog predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja."