Rusija se suočila s novim velikim terorističkim napadom. 19 ljudi je ubijeno, a 25 ih je ozlijeđeno u koordiniranim napadima u najjužnijoj ruskoj republici Dagestanu. Podsjetimo, u ožujku je više od 130 ljudi ubijeno u koncertnoj dvorani u blizini Moskve u terorističkom napadu za koji je odgovornost preuzeo ISIL.
Ova dva napada dovode u pitanje ugled predsjednika Vladimira Putina kao vođe koji može jamčiti red u golemoj, turbulentnoj zemlji. Do porasta nasilja dolazi u trenutku kada ponovno izbijaju dugo tinjajuće etničke napetosti.
Napetosti su pojačane činjenicom da Putin mnoge vojnike za rat u Ukrajini regrutira među etničkim manjinama. Dodatan faktor koji pridonosi nestabilnosti su i aktualni sukobi na Bliskom istoku, piše CNN.
Nitko nije preuzeo odgovornost
Neidentificirani naoružani napadači jučer su u većinski muslimanskom Dagestanu ubili najmanje 15 policajaca i četiri civila, uključujući i pravoslavnog popa. Napadnute su dvije sinagoge, jedna u Derbentu i jedna u Mahačkali, navodi se u priopćenju Ruskog židovskog kongresa (RJC). Napadači su sinagogu u Derbentu zapalili Molotovljevim koktelima.
U Mahačkali je napadnuta i crkva, piše ruska državna novinska agencija TASS. Ubijen je stražar, ljudi su se zaključali u prostorijama usred napada. Prijavljen je i napad na policijsku postaju u Mahačkali. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za napade, ali su izvori iz policije za TASS rekli kako su napadači bili "pristaše međunarodne terorističke organizacije".
Ruski Istražni odbor potvrdio je kako je pokrenuta istraga o terorizmu u vezi s napadima. Dagestan se nalazi u ruskoj regiji Kavkaza na zapadnoj obali Kaspijskog jezera. Republika je na mnogo načina mikrokozmos raznolikosti Rusije.
Kavkaz ima dugu povijest ogorčenosti prema Moskvi
Planinsko područje je dom za više od 30 etničkih skupina s različitim jezicima i to je većinski muslimanska republika koja je kroz povijest bila dom raznih islamskih vjerskih običaja. Tamo je prisutna i malobrojna židovska populacija.
Židovstvo je jedna od davno uspostavljenih religija u Dagestanu, koju prakticiraju zajednice planinskih Židova. Nakon stoljeća suživota s muslimanskim susjedima židovska populacija se jako smanjila kroz emigriranje.
Kavkaz je u devetnaestom stoljeću uglavnom bio uključen u Rusko Carstvo i imao je dugu povijest ogorčenosti prema vlastima u Moskvi tijekom carskog, sovjetskog i postsovjetskog vremena. Nakon raspada Sovjetskog Saveza pobunjenici u susjednoj Čečeniji vodili su dva separatistička rata za neovisnost.
Rusija je tada separatiste proglasila teroristima i odgovorila taktikom koja rezultirala time da je Grozni, glavni grad Čečenije, pretvoren u ruševine. Putin je potom za šefa Čečenije postavio Ramzana Kadirova koji od tada vlada željeznom rukom.
Etničke manjine posebno pogođene ratom u Ukrajini
Ruske snage sigurnosti su se i u Dagestanu suočavale s islamističkim pobunama, iako su napadi posljednjih godina postali rjeđi. Preko 200 etničkih manjinskih zajednica živi u Rusiji, koja se proteže u jedanaest vremenskih zona i u kojoj živi oko 144 milijuna ljudi.
Neke od tih zajednica bile su posebno teško pogođene Putinovim ratom u Ukrajini. Pripadnike etničkih manjina se nesrazmjerno mobilizira. Prosvjedi su izbili u više regija etničkih manjina 2022. protiv Putinovih naredbi o mobilizaciji, uključujući i Dagestan.
Tom prilikom se proširila i snimka na kojoj žene u Mahačkali prosvjeduju protiv odlaska svojih sinova u Ukrajinu. "Zašto nam uzimate djecu? Tko je koga napao? Rusija je ta koja je napala Ukrajinu", moglo se čuti na snimci.
Izraelski rat protiv Hamasa također je doveo do porasta napetosti u cijelom svijetu, potaknutih svakodnevnim slikama razaranja u Gazi. Putin je pokušao zauzeti balansirajuću poziciju, predstavljajući se kao potencijalni posrednik i pozivajući na suzdržanost obje strane.
Putin ima složenu mrežu odnosa na Bliskom istoku
Međutim, prvi problemi su se pojavili kada su antisemitski pobunjenici upali u dagestansku zračnu luku Makhachkala Uytash jer je tamo sletio avion iz Izraela. Izbili su kaotični sukobi u kojima je ozlijeđeno više od 20 ljudi, a 60 ih je privedeno. Bijesna rulja koja je upala u zračnu luku mahala je palestinskim zastavama.
Međureligijsko nasilje nešto je zbog čega je ruski čelnik Putin "jako, jako zabrinut", uvjerena je Jill Dougherty, bivša šefica dopisništva CNN-a u Moskvi. Putin ima složenu mrežu odnosa na Bliskom istoku: podržava sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, oslanja se na Iran pri nabavi dronova za napade na Ukrajinu i prijatelj je saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
Istovremeno Putin pokušava održati srdačne odnose s izraelskim kolegama, iako je njegov odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom zahladio.
Pokolj u koncertnoj dvorani
Koordinirani napadi u Dagestanu dolaze samo nekoliko tjedana nakon što je Rusija pretrpjela svoj najgori teroristički napad u desetljećima. U ožujku je više od 130 ljudi ubijeno nakon što su napadači upali u kompleks popularne koncertne dvorane na periferiji Moskve.
ISIL je preuzeo odgovornost za masakr, a četiri naoružana napadača iz bivše sovjetske republike Tadžikistan optužena su za terorizam. Šokantni teroristički napad dogodio se samo tjedan dana nakon što je Putin pobijedio na režiranim izborima koji su pojačali njegovu kontrolu nad zemljom kojom vlada od početka stoljeća.
Za vođu koji je Rusima dugo obećavao sigurnost i stabilnost veliki napad na rusko tlo bio je još jedan snažan udarac. Napad je među Rusima pokrenuo val ksenofobije prema srednjoazijskim radnicima.
Migranti iz srednjoazijskih država bivšeg Sovjetskog Saveza - Tadžikistana, Uzbekistana, Kirgistana, Turkmenistana i Kazahstana - tradicionalno su bili vrijedan izvor jeftine radne snage u Rusiji. Nakon napada u ožujku Putin je pozvao Rusiju da ostane ujedinjena.
"Nikad ne smijemo zaboraviti da smo multinacionalna, multireligijska zemlja. Moramo se uvijek s poštovanjem odnositi prema našoj braći, predstavnicima drugih vjera, kao što uvijek činimo - muslimanima, Židovima, svima", poručio je. Ipak, jučerašnji napad u Dagestanu pokazuje da su duboke pukotine prisutne u nekim dijelovima Rusije.