GLAVNI globalni događaj prošlog tjedna svakako je dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Moskvu. Kineski predsjednik, koji je nedavno osigurao treći mandat, odlučio je posjetiti ruskog kolegu. U tom kontekstu važno je spomenuti kako je NR Kina na godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu objavila svoj plan za rješavanje sukoba.
Mnogi analitičari ocijenili su taj susret odlučujućim za razvoj sljedeće faze rata u Ukrajini. Osim toga, posjet kineskog predsjednika Rusiji dolazi nakon što je Međunarodni sud u Haagu optužio ruskog predsjednika za ratne zločine.
Kineski posjet u najboljem trenutku
Nakon tih optužbi iz Haaga ruskom vodstvu je posjet kineskog predsjednika došao kao naručen. U trenutku kada je Rusija u najvećoj diplomatskoj izolaciji u svojoj modernoj povijesti, kada je predsjednik Putin trenutno na glasu kao najtoksičniji vođa neke zemlje, posjet Xi Jinpinga tumači se kao svojevrsna podrška i privid normalnosti u diplomatskim aktivnostima Rusije.
Tome u prilog ide i izjava Xi Jinpinga, koji je ruskog kolegu nazvao "dragim prijateljem", što je nakon službenog označavanja Putina ratnim zločincem na Zapadu pokazatelj da Kina ne dijeli mišljenje Zapada o ruskom predsjedniku.
Nakon samog posjeta formirana su dva glavna mišljenja o trenutnom odnosu Rusije i Kine. Jedno je da je Rusija postala "mlađi" partner Kine i da sada Peking može na Moskvu utjecati da djeluje prema njenim zahtjevima.
Drugo mišljenje je da je stvoren savez između Rusije i Kine te da je Xi Jinping došao podržati Putina u nastavku rata u Ukrajini. Također, spominjala se i mogućnost isporuke oružja.
Rusija je prisiljena povećati ovisnost o Kini
Teško je reći koje mišljenje je točno ili točnije, no jasno je da iako obje strane imaju što za ponuditi jedna drugoj, trenutno Rusija više ovisi o Kini nego obrnuto. Stoga bi bilo pretjerano reći da se radi o ravnopravnom partnerstvu.
Zbog toga je posjet kineskog čelnika Moskvi možda najvažniji vanjskopolitički događaj u Rusiji otkako je pokrenut rat u Ukrajini. S izbijanjem rata i uvođenjem zapadnih sankcija, Moskvi nije preostalo drugo nego da poveća ovisnost o Kini.
Juan u Rusiji
U 2022. godini nakupilo se dovoljno podataka koji idu tome u prilog. Oko 40% ruskog uvoza je iz Kine, izvoz ruskih energenata u Kinu je na rekordnom nivou, a kineska valuta juan čini trećinu u burzovnoj trgovini. Rast juana na burzi u Rusiji je strelovit, u godinu dana udio juana u burzovnoj trgovini porastao je s 3 na 33%. Tvrtke diljem Rusije za trgovinske operacije sve više koriste kinesku valutu. Ruske su vlasti oštro krenule u dedolarizaciju, koja se sada zapravo pretvara u juanizaciju.
Gledajući u globalnim okvirima, juan u globalnim rezervama (3%) još uvijek ne stoji visoko kao euro (20%) ili dolar (60%), ali rastuća ovisnost Rusije, izvoz energenata u Kinu i uvoz raznih dobara iz Kine pomažu kineskim vlastima da internacionalizira juan. Ruski političari to ne kriju i vole reći da međunarodna ekspanzija juana najavljuje kolaps dolara. Može li to zaista izazvati kolaps dolara, odnosno temelje li se te izjave na činjenicama, to je tema za sebe, ali jasno je da Rusija sve više koristi kinesku valutu kao zamjenu za dolar.
Putinov ugled
Osim spomenutih ekonomskih primjera, Xijev posjet Rusiji možda je još i važniji za ugled predsjednika Putina u onom dijelu svijeta koji se nije pridružio sankcijama. Uz to, važan je i za unutarnjopolitičku upotrebu. Trenutno je malo svjetskih lidera koji su spremni s osmijehom na licu stisnuti ruku ruskom predsjedniku a da nisu predstavnici zemlje koja sama nije izolirana od Zapada, primjerice Irana, Sjeverne Koreje ili Sirije.
U tom kontekstu, naravno, postavlja se pitanje zbog čega je vrh Kine morao napraviti takav potez. Iako je Rusija izolirana od Zapada i jasno je da ne može biti ravnopravan partner Kini, Rusija je bitna za Kinu.
Kini je potrebna Rusija
Osim ekonomskih, postoje povijesni, politički i geopolitički razlozi zbog kojih je to tako. Upravo ovaj posljednji dobiva sve više na važnosti. I Kina i Rusija dijele mišljenje o tome da trenutna geopolitička situacija u svijetu, u kojem SAD ima dominantnu ulogu, nije pravedna. Stoga i Moskva i Peking svojim metodama pokušavaju promijeniti stvari.
Pristupi se očito razlikuju, što se kod Rusije očituje ovim ratom u Ukrajini, a prethodno u Gruziji itd. S druge strane, Kina svojim gospodarskim i ekonomskim razvojem pokušava postati nezamjenjiva za ostatak svijeta kako bi ostale zemlje kasnije prilagodila svojim potrebama.
Stoga Peking za ostvarenje svojih geopolitičkih ciljeva nije mogao naći boljeg partnera od Rusije. Velika zemlja, nuklearna sila koja ima stalno članstvo u Vijeću sigurnosti i, najvažnije, zemlja koja je u svom sukobu spremna ići mnogo dalje od same Kine žrtvujući i svoj ekonomski razvoj.
Nema formalnog saveza
Ipak, s obzirom na to da se Rusija nepredvidivo ponaša, Peking ne želi formalizirati savez i tako eventualno preuzeti odgovornost za postupke Rusije. Reakcija Kine na rusku invaziju na Ukrajinu je dobar primjer.
Vrlo je izvjesno da ruski vrh nije obavijestio Peking o invaziji na Ukrajinu i da je rat iznenadio Kinu. O tome svjedoči činjenica da Kina nije unaprijed evakuirala tisuće svojih građana iz Ukrajine.
Formalni savez podrazumijevao bi da makar obavijestiš svog saveznika o svojim akcijama. Također, za takvu vrstu saveza nije dovoljno samo imati zajednički stav o nepravednoj geopolitičkoj situaciji u svijetu već to podrazumijeva i konsenzus o vanjskopolitičkim djelovanjima.
Između Kine i Rusije toga nema. Kina se formalno čvrsto drži neutralno, ničim ne želeći otvoreno podržati rusku invaziju. Pod prijetnjom sankcija neke su kineske tvrtke smanjile svoju prisutnost na ruskom tržištu, a Kina službeno odbija svaku mogućnost trgovine oružjem s Rusijom. Jasno je da se Kina želi što više distancirati od rata.
Kineska mirovna uloga
To se moglo dobro vidjeti i u kineskom mirovnom planu za rješenje rata u Ukrajini. Suštinski taj dokument nije plan, već formalno stajalište Kine. Također, Peking je dao naslutiti da će se nakon posjeta Rusiji dogoditi i sastanak s ukrajinskim predsjednikom.
Uvertira toga jest razgovor ministara vanjskih poslova Kine i Ukrajine. Ipak, teško je zasad očekivati da će Kina biti ta koja će svojim posredovanjem zaustaviti rat u Ukrajini. Vrlo je vjerojatno će se Kina nastaviti ponašati rezervirano prema tom sukobu.
Pretpostavka da će Kina iza svoje šutnje podržavati Rusiju, primjerice, isporukom oružja zasad se čini neosnovanom. Iako su brojni zapadni mediji navodili tu mogućnost, ona je više služila kao vid pritiska na Kinu da upravo to ne učini.
U današnjem tehnološki transparentnom svijetu gotovo je nemoguće sakriti takve isporuke i malo je vjerojatno da će Kina riskirati takvim potezom. I sam šef CIA-e Bill Burns izjavio je da američke obavještajne službe nemaju dokaza o isporuci oružja Rusiji od Kine.
Kina uči na ruskom primjeru
Kina prije svega ima priliku na primjeru Rusije vidjeti kako zapadne sankcije djeluju na jednu globalnu silu. Može vidjeti s kojim se sve poteškoćama Rusija mora suočiti, kako na frontu, tako i na gospodarskom planu. Isto tako, Kina zasad promatra i unutarnju situaciju u Rusiji. Primjerice, moguće je vidjeti kako se ruske vlasti nose s javnim mnijenjem, podrškom ratu u Ukrajini itd.
Ono što na nekom vanjskopolitičkom planu jest trenutno na strani Rusije je to što sada Rusija svojim potezima na neki način tjera Kinu da iznosi svoje stavove i da se opredjeljuje. Kina sama po sebi zaista jest globalna sila, ali nije sila koja djeluje brzo, već vrlo pažljivo i temeljito planira vanjskopolitičke poteze.
S druge strane, Kina ima veću mogućnost za nastavak gospodarskog razvoja. Za sebe je vezala mnoge međunarodne partnere, među kojima je i Rusija, koja se već sada prilagođava potrebama Kine.
Posjet kao pokazatelj promjena u svijetu
Vraćajući se na početak teksta, Rusija posjetom Xija zaista jest dobila određenu diplomatsku podršku i uvažavanje velike sile. No ta podrška nije ni izbliza sveobuhvatna i bezrezervna.
Ona jest pokazatelj promjena u svijetu, no pretjerano je reći da se stvaraju dva bloka, u kojem Rusija služi kao tampon-zona Kini prema Zapadu. Rusija je u nedostatku opcija napravila jedini logičan potez, što se opet za Kinu može pokazati kao dvosjekli mač pa i sama Kina djeluje jako oprezno s davanjem podrške Rusiji.
Makne li se geopolitička slika sa strane, ovo je prvenstveno gospodarsko-trgovinsko partnerstvo u kojem Rusija pokušava zamijeniti zapadno tržište onim na Dalekom istoku te tako amortizirati ekonomske i društvene probleme unutar zemlje koji su nastali uslijed invazije na Ukrajinu.